Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Srebrni losos, Coho salmon, najpopularnija je
 crvena riba, naime chum, srebrni losos, ružičasti losos, losos.
 To je čuveni ruski specijalitet, crveno zlato dalekoistočnih
 lososa
</para>
<para>
 Srebrni losos ima dužinu tijela oko metar i
 težine od 14 kg. Za razliku od ostalih članova porodice, srebrni
 losos, ima svijetlu srebrnastu kožu po kojoj je nazvan "srebrni
 losos". ima Srebrni losos je naziv za coho lososa u Japanu i
 Americi. Riba je dobila ime zbog vage koje su srebrne boje. U
 Rusiji je sačuvano staro ime - "bijela riba".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Losos je izvanredan izvor visokokvalitetnih
 bjelančevina. Obzirom da su temperatura i salinitet
 daleko viši u Jadranskom moru nego u Pacifiku naša istraživanja
 prilagodbe srebrnog lososa su time još značajnija.
</para>

U koje vrste riba spada srebrni losos Koje vrste riba poznajete, a znate li u koje se vrste riba se ubraja srebrni losos? Više o vrsti srebrni losos za vas izdvajamo u nastavku 
   Srebrni losos, Coho salmon, najpopularnija je
  crvena riba, naime chum, srebrni losos, ružičasti losos, losos.
  To je čuveni ruski specijalitet, crveno zlato dalekoistočnih
  lososa


   Srebrni losos ima dužinu tijela oko metar i
  težine od 14 kg. Za razliku od ostalih članova porodice, srebrni
  losos, ima svijetlu srebrnastu kožu po kojoj je nazvan "srebrni
  losos". ima Srebrni losos je naziv za coho lososa u Japanu i
  Americi. Riba je dobila ime zbog vage koje su srebrne boje. U
  Rusiji je sačuvano staro ime - "bijela riba".
   Losos je izvanredan izvor visokokvalitetnih
  bjelančevina. Obzirom da su temperatura i salinitet
  daleko viši u Jadranskom moru nego u Pacifiku naša istraživanja
  prilagodbe srebrnog lososa su time još značajnija.
 Ribe 

U koje vrste riba spada srebrni losos

Margrit Coates: Što nas životinje mogu naučiti o ljubavi?

Po čemu je poznata grmuša ptica?

Životinjski kutak

Koje vrste riba poznajete, a znate li u koje se vrste riba se ubraja srebrni losos? Više o vrsti srebrni losos za vas izdvajamo u nastavku

Ribe

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

U koje vrste riba spada srebrni losos srebrni losos 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasima-zabranjen-koncert-u-puli-glazba-nam-je-birtijaska-pa-mi-sviramo-hrvatske-hitove-900741">24 sata</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasi-napravili-vlastito-pivo-snimili-novu-pjesmu-i-krenuli-na-pijanku-od-ceske-do-hrvatske-832386"/></para>

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?' &apos;Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?&apos; Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. "Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za 24 sata. "Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli.  TAMBURAŠi NA UDARU 

TAMBURAŠi NA UDARU

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja <ulink url="https://www.glasistre.hr/istra/2023/03/29/marina-capolicchija-iz-galizane-ugrizao-poskok-a-on-mrtav-hladan-ubrao-jos-par-sparuga-presvukao-s-854445">Glas Istre</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je.</para>

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu &apos;Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok&apos;, govori Istrijan Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja Glas Istre.Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je. PRVI ovogodišnji ugriz 

PRVI ovogodišnji ugriz

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izgleda da pulske zabrane ne staju na cajkama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Doznalo se da je grupa "Mejaši" 1. srpnja trebala održati koncert ispred Kaštela u Puli, no od organizatora doznali da im je koncert otkazan jer su u gradskom povjerenstvu ocijenili da je to 'birtijaška glazba'. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je za Direkt komentirao član benda Nikola Bosilj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žao mi je što je do toga došlo jer mislim da se 'Mejaši' i Istra zaista vole. Mi smo u Puli svirali već i prije.</para><hmn:article id="03fa6de2-ce08-11ed-914f-8a639dab713d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Istri smo svirali nebrojeno puta i bilo nam je fenomelano. Istra i 'Mejaši' gaje jednu posebnu emociju. Znamo da su to veseljaci i dorbi ljudi u upravo zato se rado vraćamo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo je to jedan od razloga zašto smo htjeli 1. srpnja i održati koncert", rekao je Bosilj za RTL Direkt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Za one koji to brane, bilo dobro da se ipak malo raspitaju 'Tko to tamo pjeva i što pjeva', a kad su 'Mejaši' u pitanju sve je jasno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobra fešta, dobra zabava i dva sata hrvatske glazbe", rekao je Nikola Bosilj.</para>

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva' Glazba je hrvatskog benda &apos;Mejaši&apos; u pulskog gradskom povjerenstvu ocijenjena kao &apos;birtijaška glazba&apos; Izgleda da pulske zabrane ne staju na cajkama. Doznalo se da je grupa "Mejaši" 1. srpnja trebala održati koncert ispred Kaštela u Puli, no od organizatora doznali da im je koncert otkazan jer su u gradskom povjerenstvu ocijenili da je to 'birtijaška glazba'. Sve je za Direkt komentirao član benda Nikola Bosilj."Žao mi je što je do toga došlo jer mislim da se 'Mejaši' i Istra zaista vole. Mi smo u Puli svirali već i prije.U Istri smo svirali nebrojeno puta i bilo nam je fenomelano. Istra i 'Mejaši' gaje jednu posebnu emociju. Znamo da su to veseljaci i dorbi ljudi u upravo zato se rado vraćamo. Upravo je to jedan od razloga zašto smo htjeli 1. srpnja i održati koncert", rekao je Bosilj za RTL Direkt."Za one koji to brane, bilo dobro da se ipak malo raspitaju 'Tko to tamo pjeva i što pjeva', a kad su 'Mejaši' u pitanju sve je jasno. Dobra fešta, dobra zabava i dva sata hrvatske glazbe", rekao je Nikola Bosilj. PULSKE ZABRANE 

PULSKE ZABRANE

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva'

<para>U srijedu je objavljena snimka koja ledi krv u žilama na kojoj se vidi kako automobil vozi u suprotnom smjeru po zaustavnoj traci autoputa iz Draganića prema Karlovcu. U suludoj vožnji, vozač je naišao i na policiju, ali nije se smeo, nastavio je juriti. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Vozač se na pumpi Draganić okrenuo te i vozio prema čvoru Karlovac. Sve se događalo oko 15:20 sati na autocesti Zagreb-Karlovac. Iz PU karlovačke još jučer su potvrdili kako su zaprimili dojavu o vozilu koje ide u suprotnom smjeru. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Za RTL Danas potvrdili su da su uhitili vozača te da je obrada i utvrđivanje činjenica u tijeku. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Doznajemo kako je moguće da je vozač htio izbjeći akciju "lijevak", a radi se o redovnoj i uobičajenoj akciji policije kada se sav promet s autoceste preusmjerava na benzinsku postaju, bilo radi kontrole tehničke ispravnosti vozila ili o nekoj drugoj akciji policije. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Izgleda da je vozač htio "zaobići" akciju te se okrenuo na benzinskoj postaji i stisnuo gas u suprotnom smjeru. S obzirom na to da je vozio po zaustavnoj traci, za pretpostaviti je da je bio svjestan što radi u da je moguće bježao, ne želeći se susresti s policijom. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Dobili smo snimku mahnite i vrlo opasne vožnje na kojoj se čuje komentar: "Lik bježi od tehničkog pregleda na Draganiću, ovo nema nigdje... Stari moj!... Ovo je prestrašno, lik prži 140, ovo nije normalno!... I onda vele izgubili glavu, ovo nema nigdje!" <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U jednom trenutku nailazi i policijsko vozilo, ali vozač u zaustavnoj traci se ne zaustavlja, nego nastavlja dalje. Na snimci se čuje komentar : "Evo murje, evo murje, stari ovo nije normalno!"<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Pogledajte snimku sumanute vožnje koju nam je poslao čitatelj: <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:video id="12cf12ac-ce60-11ed-bb40-ea2b48d42297" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Policija uhitila vozača koji je sumanuto vozio po zaustavnoj traci u smjeru Zagreba. Htio je zaobići policijski lijevak? Pojavila se i snimka na kojoj se čuje komentar:&apos;Lik bježi od tehničkog pregleda na Draganiću, ovo nema nigdje... Stari moj!... Ovo je prestrašno, lik prži 140, ovo nije normalno!... I onda vele izgubili glavu, ovo nema nigdje!&apos; U srijedu je objavljena snimka koja ledi krv u žilama na kojoj se vidi kako automobil vozi u suprotnom smjeru po zaustavnoj traci autoputa iz Draganića prema Karlovcu. U suludoj vožnji, vozač je naišao i na policiju, ali nije se smeo, nastavio je juriti. Vozač se na pumpi Draganić okrenuo te i vozio prema čvoru Karlovac. Sve se događalo oko 15:20 sati na autocesti Zagreb-Karlovac. Iz PU karlovačke još jučer su potvrdili kako su zaprimili dojavu o vozilu koje ide u suprotnom smjeru. Za RTL Danas potvrdili su da su uhitili vozača te da je obrada i utvrđivanje činjenica u tijeku. Doznajemo kako je moguće da je vozač htio izbjeći akciju "lijevak", a radi se o redovnoj i uobičajenoj akciji policije kada se sav promet s autoceste preusmjerava na benzinsku postaju, bilo radi kontrole tehničke ispravnosti vozila ili o nekoj drugoj akciji policije. Izgleda da je vozač htio "zaobići" akciju te se okrenuo na benzinskoj postaji i stisnuo gas u suprotnom smjeru. S obzirom na to da je vozio po zaustavnoj traci, za pretpostaviti je da je bio svjestan što radi u da je moguće bježao, ne želeći se susresti s policijom. Dobili smo snimku mahnite i vrlo opasne vožnje na kojoj se čuje komentar: "Lik bježi od tehničkog pregleda na Draganiću, ovo nema nigdje... Stari moj!... Ovo je prestrašno, lik prži 140, ovo nije normalno!... I onda vele izgubili glavu, ovo nema nigdje!" U jednom trenutku nailazi i policijsko vozilo, ali vozač u zaustavnoj traci se ne zaustavlja, nego nastavlja dalje. Na snimci se čuje komentar : "Evo murje, evo murje, stari ovo nije normalno!"Pogledajte snimku sumanute vožnje koju nam je poslao čitatelj:  suludo i opasno 

suludo i opasno

Policija uhitila vozača koji je sumanuto vozio po zaustavnoj traci u smjeru Zagreba. Htio je zaobići policijski lijevak?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju.</para>

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza Više od 150.000 mladih trebalo bi ostvarili povrat poreza, a više je onih starijih od 25 godina koji ostvaruju pravo na umanjenje obveze do 50 posto Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije."Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju. ovo nismo znali! 

ovo nismo znali!

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza

<para>
 Pošto su selice, životni vijek rode provedu
 u selidbi.
</para>
<para>
 Bijela roda ima dug i crven kljun. Dugačak vrat, i tanke, dugačke
 crvene noge. Ženka i mužjak bijele rode ne razlikuju se
 obojenošću.
</para>
<para>
 Oboje imaju perje bijele boje, dok se na krilima nalazi duže i
 tamnije perje.Staništa bijelih roda su uz  vlažne šume,
 močvarna područja i poplavne livade.
</para>
<para>
 Rode u proljeće savijaju veliko gnijezdo, na krovovima kuća ili
 krošnjama stabala. Najčešće imaju pet jaja na kojima sjede oba
 roditelja i brinu o mladima.
</para>
<para>
 Bijele rode žive u srednjoj i istočnoj Europi, a strogo su
 zaštićene, isto kao i crne rode. U Hrvatskoj životni
 vijek rode provode u Panonskoj nizini i sjevernim
 kontinentalnim dijelovima Hrvatske, na području Mure i Drave na
 sjeveru, Une i Save na jugu, i Dunava na istoku.
</para>
<para>
 Gnijezdi se na područjima koja su okružena vlažnim staništima i
 obrađenim poljoprivrednim zemljištem.
</para>
<para>
 Najviše roda ima u Parku prirode Lonjsko polje, u selu Čigoć.
 Procjenjuje se dan u Hrvatskoj ima oko 1 300 parova roda.
</para>
<para>
 Kad rode postanu par ostaju zajedno cijeli život, a
 životni vijek rode je 35 godina.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Životni vijek roda - koliko žive ove selice? Postoje dvije vrste rode, crne i bijele.  O rodama se puno zna i često ih vidimo u gnijezdima, no koliki je životni vijek roda? 
  Pošto su selice, životni vijek rode provedu
  u selidbi.


  Bijela roda ima dug i crven kljun. Dugačak vrat, i tanke, dugačke
  crvene noge. Ženka i mužjak bijele rode ne razlikuju se
  obojenošću.


  Oboje imaju perje bijele boje, dok se na krilima nalazi duže i
  tamnije perje.Staništa bijelih roda su uz  vlažne šume,
  močvarna područja i poplavne livade.


  Rode u proljeće savijaju veliko gnijezdo, na krovovima kuća ili
  krošnjama stabala. Najčešće imaju pet jaja na kojima sjede oba
  roditelja i brinu o mladima.


  Bijele rode žive u srednjoj i istočnoj Europi, a strogo su
  zaštićene, isto kao i crne rode. U Hrvatskoj životni
  vijek rode provode u Panonskoj nizini i sjevernim
  kontinentalnim dijelovima Hrvatske, na području Mure i Drave na
  sjeveru, Une i Save na jugu, i Dunava na istoku.


  Gnijezdi se na područjima koja su okružena vlažnim staništima i
  obrađenim poljoprivrednim zemljištem.


  Najviše roda ima u Parku prirode Lonjsko polje, u selu Čigoć.
  Procjenjuje se dan u Hrvatskoj ima oko 1 300 parova roda.


  Kad rode postanu par ostaju zajedno cijeli život, a
  životni vijek rode je 35 godina.


   
      Čitaj, prati i komentiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
 Selice koje se obvezuju na cijeli život 

Selice koje se obvezuju na cijeli život

Životni vijek roda - koliko žive ove selice?

<para>
 Mačka je životinja koja je zbog svoje blage i
 društvene naravi idealni ljubimac za kuću ili stan. Postoji mnogo
 različitih vrsti mačaka, od kojih su neke mirnije, a neke malo
 aktivnije. Kad naša mačka nosi mačiće to je veliki izazov i za
 nas, naročito ako je to prvi put.
</para>
<para>
 Znakovi koji odaju skotnost
</para>
<para>
 Većina vlasnika često ni ne zna da im je mačka skotna. Jedan od
 najpouzdanijih početnih pokazatelja da je vaša mačka skotna jesu
 promjene na bradavicama. Kad su mačići na putu, mačkine bradavice
 mijenjaju boju i postaju ružičaste.
</para>
<para>
 Mnogo govori i njezin apetit. Ako je apetit naše mačke znatno
 veći nego što je to uobičajeno, najvjerojatnije je to jer joj je
 potrebno više hrane za sebe i za svoju mladunčad.
</para>
<para>
 Mačke se počinju skrivati
</para>
<para>
 U tom razdoblju naša mačka zahtijeva nešto više pažnje i brige, a
 u pet shopovima se nudi i posebna hrana za buduće majke. Kad
 napokon dođe vrijeme za okot, mnoge mace tražit će toplo i
 skriveno mjesto gdje će njezini mačići biti sigurni. Zadnjih 24
 sata prije okota, mačka će biti izrazito nemirna i odbijat će
 hranu.
</para>
<para>
 Okot u roku dva mjeseca
</para>
<para>
 No, neki vlasnici još uvijek točno ne znaju koliko mačka nosi
 mačiće. Naime, skotnost mačke u pravilu traje oko 60 dana, a
 većina mačaka okoti se do 65. dana. Točno vrijeme ipak ovisi o
 zdravlju i općem stanju mačke te pasmini.
</para>
<para>
 Najbolji način da odredimo termin okota jest računanje, odnosno
 brojanje od dana parenja. Mnogim vlasnicima taj dan u većini
 slučajeva nije poznat pa je najbolje da to procijeni veterinar.
</para>

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće Vaša mačka je skotna po prvi put, a vi ne znate kad možete očekivati mačiće? Saznajte koliko mačka nosi mačiće i spremite se na vrijeme. 
   Mačka je životinja koja je zbog svoje blage i
  društvene naravi idealni ljubimac za kuću ili stan. Postoji mnogo
  različitih vrsti mačaka, od kojih su neke mirnije, a neke malo
  aktivnije. Kad naša mačka nosi mačiće to je veliki izazov i za
  nas, naročito ako je to prvi put.


   Znakovi koji odaju skotnost


  Većina vlasnika često ni ne zna da im je mačka skotna. Jedan od
  najpouzdanijih početnih pokazatelja da je vaša mačka skotna jesu
  promjene na bradavicama. Kad su mačići na putu, mačkine bradavice
  mijenjaju boju i postaju ružičaste.


  Mnogo govori i njezin apetit. Ako je apetit naše mačke znatno
  veći nego što je to uobičajeno, najvjerojatnije je to jer joj je
  potrebno više hrane za sebe i za svoju mladunčad.


   Mačke se počinju skrivati


  U tom razdoblju naša mačka zahtijeva nešto više pažnje i brige, a
  u pet shopovima se nudi i posebna hrana za buduće majke. Kad
  napokon dođe vrijeme za okot, mnoge mace tražit će toplo i
  skriveno mjesto gdje će njezini mačići biti sigurni. Zadnjih 24
  sata prije okota, mačka će biti izrazito nemirna i odbijat će
  hranu.


   Okot u roku dva mjeseca


  No, neki vlasnici još uvijek točno ne znaju koliko mačka nosi
  mačiće. Naime, skotnost mačke u pravilu traje oko 60 dana, a
  većina mačaka okoti se do 65. dana. Točno vrijeme ipak ovisi o
  zdravlju i općem stanju mačke te pasmini.


  Najbolji način da odredimo termin okota jest računanje, odnosno
  brojanje od dana parenja. Mnogim vlasnicima taj dan u većini
  slučajeva nije poznat pa je najbolje da to procijeni veterinar.
 SPREMNI DOČEKAJTE PRINOVE 

SPREMNI DOČEKAJTE PRINOVE

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće

<para>
 Zelenilo vegetacije uzima maha, a i na planinama se snjegovi
 pomalo tope. Dolazi proljeće, priroda se budi – šarene
 proljetnice krase šumsko prizemlje, a životinje već hvata
 ljubavna groznica. Jeste li se kad zapitali kako
 životinje u proljeće
 znaju da je došlo
 vrijeme za akciju? Kakav je to tajni mehanizam?
</para>
<para>
 Napokon u proljeće, tople temperature i kiša probude biljke i
 životinje koje su spavale ili tek mirovale tijekom zime, zagriju
 biljke i potjeraju ih na cvatnju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jajašca i mladunčad kukaca koja su uspjela prezimiti, započinju
 novi život živahno zujeći prirodom pripremajući se za
 oplodnju. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Životinje u proljeće kreću u potragu za
 hranom.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Biljke i kukci su važni za prehranjivanje mnogo većih životinja,
 pa kako se povećava aktivnost biljaka i kukaca, povećava se i
 aktivnost drugih životinja. 
</para>
<para>
 Životinje u proljeće bude se iz zimskog sna,
 odbacuju gustu zimsku dlaku, a sunce i obilje hrane pomaže im
 povratiti energiju. 
</para>
<para>
 Životinje u proljeće se zaljubljuju, pa tako
 ubrzo na svijet donose mlade koje sada imaju čime
 prehraniti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ptice selice se vraćaju iz južnih krajeva, obnavljaju ili ponovo
 svijaju svoja gnijezda u koja polažu jaja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 I ribe se mrijeste u proljeće pa su i rijeke ubrzo pune mladih
 ribica, kojima se s obala vesele žabe.
</para>
<para>
 A za kraj evo i najljepših riječi koje opisuju životinje
 u proljeće - "S prvim lastama stiže nam proljeće"...
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li kako se ponašaju životinje u proljeće Proljeće je vrijeme novih početaka za sve nas ali i za brojne životinje, a znate li kako se ponašaju životinje u proljeće i za što se te životinje u proljeće pripremaju 
  Zelenilo vegetacije uzima maha, a i na planinama se snjegovi
  pomalo tope. Dolazi proljeće, priroda se budi – šarene
  proljetnice krase šumsko prizemlje, a životinje već hvata
  ljubavna groznica. Jeste li se kad zapitali kako
   životinje u proljeće
   znaju da je došlo
  vrijeme za akciju? Kakav je to tajni mehanizam?


  Napokon u proljeće, tople temperature i kiša probude biljke i
  životinje koje su spavale ili tek mirovale tijekom zime, zagriju
  biljke i potjeraju ih na cvatnju.
  Jajašca i mladunčad kukaca koja su uspjela prezimiti, započinju
  novi život živahno zujeći prirodom pripremajući se za
  oplodnju. 
   Životinje u proljeće kreću u potragu za
  hranom.
   
  Biljke i kukci su važni za prehranjivanje mnogo većih životinja,
  pa kako se povećava aktivnost biljaka i kukaca, povećava se i
  aktivnost drugih životinja. 


   Životinje u proljeće bude se iz zimskog sna,
  odbacuju gustu zimsku dlaku, a sunce i obilje hrane pomaže im
  povratiti energiju. 


   Životinje u proljeće se zaljubljuju, pa tako
  ubrzo na svijet donose mlade koje sada imaju čime
  prehraniti. 
  Ptice selice se vraćaju iz južnih krajeva, obnavljaju ili ponovo
  svijaju svoja gnijezda u koja polažu jaja. 
  I ribe se mrijeste u proljeće pa su i rijeke ubrzo pune mladih
  ribica, kojima se s obala vesele žabe.


  A za kraj evo i najljepših riječi koje opisuju životinje
  u proljeće - "S prvim lastama stiže nam proljeće"...


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 BUĐENJE PROLJEĆA 

BUĐENJE PROLJEĆA

Znate li kako se ponašaju životinje u proljeće

<para>
 Ježevi (Erinaceidae) su iz porodice sisavaca. Najpoznatiji
 predstavnici obitelji koji žive u Europi su tamnoprsi (Erinaceus
 europaeus) i bjeloprsi ježevi (Erinaceus concolor). Ova porodica
 obuhvaća ukupno 25 vrsta, podijeljenih u dvije potporodice, prave
 ježeve i štakorske rovke ili, kako ih još često nazivaju gimnure,
 koji nemaju bodlje.
</para>
<para>
 Čime se hrani jež?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ježevi se u prirodi hrane puževima, larvama, glistama, kukcima,
 korijenjem, bobicama pa i sitnim voćem. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Hrane se još i korijenjem, raznim bobicama i biljkama ali u vrlo
 malim količinama, tako da ne prave štetu.
</para>
<para>
 Zdravi ježevi ne trebaju poseban plan prehrane niti ljudsku
 intervenciju, ali slabi, ranjeni ili izgladnjeli trebaju vašu
 pomoć!
</para>
<para>
 Probavni sustav im je vrlo jednostavno građen. Nemaju slijepo
 crijevo, a crijevo im je jednostavna i vrlo kratka cijev, u
 usporedbi s dužinom tijela. Testisi mužjaka su im izvan trbušne
 šupljine u kožnom naboru koji podsjeća na mošnje, a maternica ima
 dva "roga".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pretežito je noćna životinja i najveći dio aktivnosti između
 sumraka i zore potroši u potrazi za hranom, ali se ponekad može
 vidjeti i danju. Najaktivniji su navečer i ujutro, a također su
 vrlo česti i poslije ljetnih kiša. 
</para>
<para>
 Dakle, odgovor na pitanje čime se hrani jež
 ukratko ćemo sažeti u sljedeće poglavlje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ježevi su svejedi i poznato je da jedu razne beskralješnjake,
 među kojima posebno kišne gliste, puževe golaće, puževe s kućicom
 i razne kukce. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Povremeno se hrane sitnim kralješnjacima poput žaba, malih
 gmizavaca i miševa, te ptičjim jajima i ptićima vrsta koje se
 gnijezde na tlu, ali isto tako i šumskim plodovima. U našem se
 primorju u doba zrenja murve rado hrani opalim plodovima. 
</para>
<para>
 Glavni razlog zašto su ježevi noćne životinje je upravo i odgovor
 na pitanje čime se hrani jež, a to je što se oni
 uglavnom hrane plijenom koji je također noćni. To su mali
 beskralježnjaci koji su aktivni noću radi izbjegavanja drugih
 grabežljivaca ili oni koje se klone sunca kako bi izbjegli
 gubitak tjelesne tekućine.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li čime se hrani jež Ako s pitate čime se hrani jež u nastavku možete pronaći nekoliko informacija koje će vam nadamo se biti od koristi i ako pronađete zalutalog ježa i želite mu pomoći 
  Ježevi (Erinaceidae) su iz porodice sisavaca. Najpoznatiji
  predstavnici obitelji koji žive u Europi su tamnoprsi (Erinaceus
  europaeus) i bjeloprsi ježevi (Erinaceus concolor). Ova porodica
  obuhvaća ukupno 25 vrsta, podijeljenih u dvije potporodice, prave
  ježeve i štakorske rovke ili, kako ih još često nazivaju gimnure,
  koji nemaju bodlje.


   Čime se hrani jež?
   
  Ježevi se u prirodi hrane puževima, larvama, glistama, kukcima,
  korijenjem, bobicama pa i sitnim voćem. 
  Hrane se još i korijenjem, raznim bobicama i biljkama ali u vrlo
  malim količinama, tako da ne prave štetu.


  Zdravi ježevi ne trebaju poseban plan prehrane niti ljudsku
  intervenciju, ali slabi, ranjeni ili izgladnjeli trebaju vašu
  pomoć!


  Probavni sustav im je vrlo jednostavno građen. Nemaju slijepo
  crijevo, a crijevo im je jednostavna i vrlo kratka cijev, u
  usporedbi s dužinom tijela. Testisi mužjaka su im izvan trbušne
  šupljine u kožnom naboru koji podsjeća na mošnje, a maternica ima
  dva "roga".
  Pretežito je noćna životinja i najveći dio aktivnosti između
  sumraka i zore potroši u potrazi za hranom, ali se ponekad može
  vidjeti i danju. Najaktivniji su navečer i ujutro, a također su
  vrlo česti i poslije ljetnih kiša. 


  Dakle, odgovor na pitanje čime se hrani jež
  ukratko ćemo sažeti u sljedeće poglavlje.
  Ježevi su svejedi i poznato je da jedu razne beskralješnjake,
  među kojima posebno kišne gliste, puževe golaće, puževe s kućicom
  i razne kukce. 
  Povremeno se hrane sitnim kralješnjacima poput žaba, malih
  gmizavaca i miševa, te ptičjim jajima i ptićima vrsta koje se
  gnijezde na tlu, ali isto tako i šumskim plodovima. U našem se
  primorju u doba zrenja murve rado hrani opalim plodovima. 


  Glavni razlog zašto su ježevi noćne životinje je upravo i odgovor
  na pitanje čime se hrani jež, a to je što se oni
  uglavnom hrane plijenom koji je također noćni. To su mali
  beskralježnjaci koji su aktivni noću radi izbjegavanja drugih
  grabežljivaca ili oni koje se klone sunca kako bi izbjegli
  gubitak tjelesne tekućine.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Bodljikave životinje 

Bodljikave životinje

Znate li čime se hrani jež

<para>
 Rak grmalj je rak snažnog ovalnog tijela.
 Ima kliješta koja mu obično nisu jednako razvijena. Većim
 kliještima lovi a manjima se hrani.
</para>
<para>
 Ta kliješta su vrlo snažna i treba ih se čuvati. Nije aktivan
 danju ali u sumrak i noću izlazi u lov.
</para>
<para>
 Ostali nazivi: žbirac, kosmač, kosmej, runjavac. 
</para>
<para>
 Boje oklopa mu se prelijevaju od crveno-narančaste do
 zelenkasto-crne.
</para>
<para>
 Rak grmalj je priobalan  i vjerojatno ste
 na moru vidjeli toga oklopnjaka u plićacima i oko molića.
</para>
<para>
 Rak grmalj je brojan na kamenom obalnom pojasu a
 najčešće ga se može pronaći na plitko položenim obalama
 unutarnjih kanala, gdje ima manje prirodnih neprijatelja. Može
 postići i skoro 1 kg.
</para>
<para>
 Često ćete izmamiti ovog raka iz rupe u kamenju dok čistite
 ribu.
</para>
<para>
 Tu će se naravno naći i puno onih manjih i nježnijih
 rakova, oni nisu za našu konzumaciju jer su odličan mamac za
 kraljicu oradu, iako, kažu da su odlični uvaljani u brašno i
 prženi.
</para>
<para>
 Nemojte rakove loviti golim rukama ako niste jako vješti u tome,
 jer velika kliješta nisu ukras na njima. Zgodnije je uloviti
 ih ostima, ili čak običnom vilicom.
</para>
<para>
 Naravno nećete ih loviti samo dok čistite ribu, već ćete krenuti
 u sumrak odnosno kada padne noć.
</para>
<para>
 Lov na ove rakove popularan je po cijelom Jadranu i to uglavnom
 noću uz pomoć lampadine.
</para>
<para>
 Uzmite lampu i probodni alat te nekakvu kantu i zaputite se uz
 kamenu obalu potražiti ih svjetiljkom. Grmalji mogu narasti do
 cca 12cm u promjeru oklopa.
</para>
<para>
 Rak grmalj je jako fin kada se pripremi za jelo
 ali ne smijemo ih dugo kuhati da ne postanu pretvrdi. Trebalo bi
 koristiti veće primjerke, barem 10 cm velike.
</para>
<para>
 Veliki rakovi imaju i više mesa, a najviše ga se nalazi u
 njegovim kliještima.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Rak grmalj - znate li kako se ovaj rak lovi? Evo jedne posebne poslastice za naše nepce, a to je rak grmalj poznatiji kao grancipor ili žbirac. Obitava u plićacima i škrapama ali danju se pažljivo skriva 
   Rak grmalj je rak snažnog ovalnog tijela.
   Ima kliješta koja mu obično nisu jednako razvijena. Većim
  kliještima lovi a manjima se hrani.


  Ta kliješta su vrlo snažna i treba ih se čuvati. Nije aktivan
  danju ali u sumrak i noću izlazi u lov.


  Ostali nazivi: žbirac, kosmač, kosmej, runjavac. 


  Boje oklopa mu se prelijevaju od crveno-narančaste do
  zelenkasto-crne.


   Rak grmalj je priobalan  i vjerojatno ste
  na moru vidjeli toga oklopnjaka u plićacima i oko molića.


   Rak grmalj je brojan na kamenom obalnom pojasu a
  najčešće ga se može pronaći na plitko položenim obalama
  unutarnjih kanala, gdje ima manje prirodnih neprijatelja. Može
  postići i skoro 1 kg.


  Često ćete izmamiti ovog raka iz rupe u kamenju dok čistite
  ribu.


  Tu će se naravno naći i puno onih manjih i nježnijih
  rakova, oni nisu za našu konzumaciju jer su odličan mamac za
  kraljicu oradu, iako, kažu da su odlični uvaljani u brašno i
  prženi.


  Nemojte rakove loviti golim rukama ako niste jako vješti u tome,
  jer velika kliješta nisu ukras na njima. Zgodnije je uloviti
  ih ostima, ili čak običnom vilicom.


  Naravno nećete ih loviti samo dok čistite ribu, već ćete krenuti
  u sumrak odnosno kada padne noć.


  Lov na ove rakove popularan je po cijelom Jadranu i to uglavnom
  noću uz pomoć lampadine.


  Uzmite lampu i probodni alat te nekakvu kantu i zaputite se uz
  kamenu obalu potražiti ih svjetiljkom. Grmalji mogu narasti do
  cca 12cm u promjeru oklopa.


   Rak grmalj je jako fin kada se pripremi za jelo
  ali ne smijemo ih dugo kuhati da ne postanu pretvrdi. Trebalo bi
  koristiti veće primjerke, barem 10 cm velike.


  Veliki rakovi imaju i više mesa, a najviše ga se nalazi u
  njegovim kliještima.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i
  stil!​
 Rak grmalj 

Rak grmalj

Rak grmalj - znate li kako se ovaj rak lovi?

<para>
 Što je srndać? Košuta? Srna? Tko se tu s kim pari i kako nastaje
 LANE? a koja je razlika između košute i srne?
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Odlično znamo da kuja na svijet donosi štene ili kuče, mačka
 mače, ovca ja(g)nje, koza jare, krava tele, a iz kokošjeg jajeta
 izlazi pile, samo nismo baš sigurni kako se zove tek rođeni jelen
 i koja je razlika između košute i srne?
</para>
<para>
 Čak ni enigmati, nemaju baš precizne odgovore na pitanje
 koja je razlika između košute i srne, iako se
 navedeni pojmovi svakodnevno sreću posebno u križaljkama. Srna se
 poslovično opisuje kao plaha šumska životinja, a lane kao
 mladunče košute. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Takav slučaj smo susreli 2014. u hrvatskoj Potjeri, autor je uz
 pitanje "kako se zove mladunče košute" dobio 4 ponuđena odgovora,
 među njima lane i tele, i to u prvoj rundi, pa je bez
 razmišljanja izabrao ovo prvo, u Potjeri je takmičarka kao iz
 topa grunula "lane" i njen odgovor je ekspresno popraćen
 oduševljenom aklamacijom Tarika Filipovića.
</para>
<para>
 Za lane mogu koristiti opisi "mladunče košute" i "mladunče srne",
 a tele može biti samo mladunče košute (kao i krave, naravno).
 Mladunče srne se zove i SRNČE.
</para>
<para>
 Nadamo se da vam je ovih nekoliko informacija o tome koja
 je razlika između košute i srne bilo od koristi.
</para>

Razlika između košute i srne Znate li koja je razlika između košute i srne? Ako niste sigurni da znate odgovor na ovo pitanje, a upravo to je ono što vas iz nekog razloga zanima, u nastavku pišemo koja je razlika između košute i srne
  
  Što je srndać? Košuta? Srna? Tko se tu s kim pari i kako nastaje
  LANE? a koja je razlika između košute i srne?


   
  Odlično znamo da kuja na svijet donosi štene ili kuče, mačka
  mače, ovca ja(g)nje, koza jare, krava tele, a iz kokošjeg jajeta
  izlazi pile, samo nismo baš sigurni kako se zove tek rođeni jelen
  i koja je razlika između košute i srne?


  Čak ni enigmati, nemaju baš precizne odgovore na pitanje
  koja je razlika između košute i srne, iako se
  navedeni pojmovi svakodnevno sreću posebno u križaljkama. Srna se
  poslovično opisuje kao plaha šumska životinja, a lane kao
  mladunče košute. 
  Takav slučaj smo susreli 2014. u hrvatskoj Potjeri, autor je uz
  pitanje "kako se zove mladunče košute" dobio 4 ponuđena odgovora,
  među njima lane i tele, i to u prvoj rundi, pa je bez
  razmišljanja izabrao ovo prvo, u Potjeri je takmičarka kao iz
  topa grunula "lane" i njen odgovor je ekspresno popraćen
  oduševljenom aklamacijom Tarika Filipovića.


  Za lane mogu koristiti opisi "mladunče košute" i "mladunče srne",
  a tele može biti samo mladunče košute (kao i krave, naravno).
  Mladunče srne se zove i SRNČE.


  Nadamo se da vam je ovih nekoliko informacija o tome koja
  je razlika između košute i srne bilo od koristi.
 Zanimljivosti 

Zanimljivosti

Razlika između košute i srne

<para>
 Morske su biljke prilagođene životu u vodi. One
 stvaraju kisik, a uništavaju amonijak i mnoge druge štetne tvari
 koje ribe ispuštaju. U nastavku saznajte koje su neke
 najpoznatije biljke u Jadranskom moru.
</para>
<para>
 Alga caulerpa
</para>
<para>
 Alge roda Caulerpa građene su od  stabalca debljine 2-3 mm i
 dužine do 2 metra, za podlogu pričvršćenih sitnim korjenjem dok
 se iz stabla prema svjetlu razvijaju listići. Nazivaju je
 "algom ubojicom" jer je vrlo agresivna i
 uništava ostalu vegetaciju.
</para>
<para>
 Jadranski klobučić
</para>
<para>
 U biljke u Jadranskom moru spada i
 klobučić, alga koja nalikuje na gljivu ili kišobran. Na
 tankoj nožici nalazi se klobuk s vidljivo izraženim radijalnim
 rebrima. Bijele je ili zelenkaste boje. U visinu naraste do 10
 cm, dok je promjer klobuka do 12 mm. Nalazimo ga u Sredozemnom i
 Jadranskom moru. Svaki klobučić je zapravo jedna stanica koja ima
 više jezgri.
</para>
<para>
 Crvena alga
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Žive pričvršćene za kamenitu podlogu, ali i za školjke te
 se kalemi na drugim algama. Često su osjetljive na promjenu
 temperature vode. Obično su sitnije i nježnije od zelenih ili
 smeđih algi. Ne podnose valove zbog slabog korijenja pa se
 najbolje razvijaju u dubokim i mirnim vodama. 
</para>
<para>
 Ovo su bile neke najpoznatije biljke u Jadranskom
 moru.
</para>

Koje su najpoznatije biljke u Jadranskom moru? Biljke u Jadranskom moru proizvode kisik, a uništavaju štetne tvari. Saznajte koje su neke od najpoznatijih 
  Morske su biljke prilagođene životu u vodi. One
  stvaraju kisik, a uništavaju amonijak i mnoge druge štetne tvari
  koje ribe ispuštaju. U nastavku saznajte koje su neke
  najpoznatije biljke u Jadranskom moru.


   Alga caulerpa


  Alge roda Caulerpa građene su od  stabalca debljine 2-3 mm i
  dužine do 2 metra, za podlogu pričvršćenih sitnim korjenjem dok
  se iz stabla prema svjetlu razvijaju listići. Nazivaju je
  "algom ubojicom" jer je vrlo agresivna i
  uništava ostalu vegetaciju.


   Jadranski klobučić


  U biljke u Jadranskom moru spada i
  klobučić, alga koja nalikuje na gljivu ili kišobran. Na
  tankoj nožici nalazi se klobuk s vidljivo izraženim radijalnim
  rebrima. Bijele je ili zelenkaste boje. U visinu naraste do 10
  cm, dok je promjer klobuka do 12 mm. Nalazimo ga u Sredozemnom i
  Jadranskom moru. Svaki klobučić je zapravo jedna stanica koja ima
  više jezgri.


   Crvena alga
   
   
  Žive pričvršćene za kamenitu podlogu, ali i za školjke te
  se kalemi na drugim algama. Često su osjetljive na promjenu
  temperature vode. Obično su sitnije i nježnije od zelenih ili
  smeđih algi. Ne podnose valove zbog slabog korijenja pa se
  najbolje razvijaju u dubokim i mirnim vodama. 


  Ovo su bile neke najpoznatije biljke u Jadranskom
  moru.
 proizvođači kisika 

proizvođači kisika

Koje su najpoznatije biljke u Jadranskom moru?

<para>
 Kukci u proljeće su rado viđeni gosti na
 livadama, kao da nam govore, novi životni ciklus
 počinje, uživajmo u proljeću.
</para>
<para>
 Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko
 75 posto životinjskog carstva. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali pretpostavka je da
 ih je čak i 10 milijuna. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim
 organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki žive u
 kolonijama.
</para>
<para>
 Kukci biljojedi oštećuju usjeve i urod voćaka, drvoredi termiti
 uništavaju kuće i namještaj, a paraziti šire
 zaraze.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Mnogi su, međutim, kukci i korisni, posebice kukci u
 proljeće. Tako, pčele prave med, bubamare se hrane
 drugim kukcima koji oštećuju i uništavaju vrtno bilje), a dudov
 svilac proizvodi svilu.
</para>
<para>
 Sve češće ljudi u svojim vrtovima i dvorištima izrađuju takozvane
 hotele za kukce koji kukcima pružaju zaklon tijekom zime, mjesto
 na koje se mogu zavući, a tijekom ljeta stanište za život jer
 kukci u proljeće su dobrodošli i pomažu u očuvanju prirodne
 ravnoteže u vrtovima i voćnjacima.
</para>
<para>
 Kukci u proljeće užasavaju neke ljude, koji se
 plaše već same pomisli na provođenje vremena na otvorenom gdje
 mogu doći u doticaj s raznim bubama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Mnogi kukci nisu opasni za čovjeka, pa ipak – malo je onih kojima
 su dragi. Naprotiv, mnogi osjećaju odbojnost, pa i strah od nekih
 vrsta, čak i kada nije riječ o fobiji.
</para>
<para>
 A sada kada znamo što rade kukci u proljeće,
 recimo i gdje kukci odlaze zimi. Mnogi odrasli kukci uginu.
 Njihova jaja i mladunčad, međutim, prežive na zaklonjenim
 mjestima pa kukci u proljeće tako ponovno kreću u
 život. Neki kukci preživljavaju studen pomoću
 hibernacije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kukci u jesen migriraju na jug, poput nekih vrsta skakavaca, ali
 kukci koji se vraćaju na proljeće nisu one iste jedinke koje su
 otišle u jesen.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Što rade kukci u proljeće Kukci u proljeće, kada dani postanu topliji, svake godine iznova se pojave u našoj okolini, tako kukci u proljeće skakuću, zuje i lete na sve strane kao da nikada nisu ni nestali 
   Kukci u proljeće su rado viđeni gosti na
  livadama, kao da nam govore, novi životni ciklus
  počinje, uživajmo u proljeću.


  Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko
  75 posto životinjskog carstva. 
  Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali pretpostavka je da
  ih je čak i 10 milijuna. 
  Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim
  organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki žive u
  kolonijama.


  Kukci biljojedi oštećuju usjeve i urod voćaka, drvoredi termiti
  uništavaju kuće i namještaj, a paraziti šire
  zaraze.  
   Mnogi su, međutim, kukci i korisni, posebice kukci u
  proljeće. Tako, pčele prave med, bubamare se hrane
  drugim kukcima koji oštećuju i uništavaju vrtno bilje), a dudov
  svilac proizvodi svilu.


  Sve češće ljudi u svojim vrtovima i dvorištima izrađuju takozvane
  hotele za kukce koji kukcima pružaju zaklon tijekom zime, mjesto
  na koje se mogu zavući, a tijekom ljeta stanište za život jer
  kukci u proljeće su dobrodošli i pomažu u očuvanju prirodne
  ravnoteže u vrtovima i voćnjacima.


   Kukci u proljeće užasavaju neke ljude, koji se
  plaše već same pomisli na provođenje vremena na otvorenom gdje
  mogu doći u doticaj s raznim bubama.
  Mnogi kukci nisu opasni za čovjeka, pa ipak – malo je onih kojima
  su dragi. Naprotiv, mnogi osjećaju odbojnost, pa i strah od nekih
  vrsta, čak i kada nije riječ o fobiji.


  A sada kada znamo što rade kukci u proljeće,
  recimo i gdje kukci odlaze zimi. Mnogi odrasli kukci uginu.
  Njihova jaja i mladunčad, međutim, prežive na zaklonjenim
  mjestima pa kukci u proljeće tako ponovno kreću u
  život. Neki kukci preživljavaju studen pomoću
  hibernacije.
  Kukci u jesen migriraju na jug, poput nekih vrsta skakavaca, ali
  kukci koji se vraćaju na proljeće nisu one iste jedinke koje su
  otišle u jesen.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 ŽIVOT KUKACA 

ŽIVOT KUKACA

Što rade kukci u proljeće

<para>
 Kune su porodica psolikih zvijeru u koje spadaju tvorovi, vidre,
 jazavci, lasice i kuna zlatica. Imaju dlaku koja je vrlo mekana,
 pa se u porodici kuna nalazi nekoliko hrvatskih najvrjednijih
 krznaša.
</para>
<para>
 Kune mirisom označavaju granice područja svojeg stalnog
 boravišta, no čime se hrane kune?
</para>
<para>
 Da bi se odgovorilo čime se hrane kune, potrebno
 je znati da to ovisi od vrste do vrste. Primjerice jazavci se
 hrane kišnim glistama i puževima. Hermelin lovi zečeve.
</para>
<para>
 Osim toga, čime se još hrane kune?  Hrane
 se malim i srednje velikim sisavcima, pticama, jajima, kukcima,
 voćem i bobicama.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li čime se hrane kune? Kune su životinje koje su zbog mekane dlake, jedan od najvrijednijih hrvatskih krznaša. Iako njihova prehrana varira od vrste do vrste, čim se hrane kune najčešće 
  Kune su porodica psolikih zvijeru u koje spadaju tvorovi, vidre,
  jazavci, lasice i kuna zlatica. Imaju dlaku koja je vrlo mekana,
  pa se u porodici kuna nalazi nekoliko hrvatskih najvrjednijih
  krznaša.


  Kune mirisom označavaju granice područja svojeg stalnog
  boravišta, no čime se hrane kune?


  Da bi se odgovorilo čime se hrane kune, potrebno
  je znati da to ovisi od vrste do vrste. Primjerice jazavci se
  hrane kišnim glistama i puževima. Hermelin lovi zečeve.


  Osim toga, čime se još hrane kune?  Hrane
  se malim i srednje velikim sisavcima, pticama, jajima, kukcima,
  voćem i bobicama.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 prehrana kuna 

prehrana kuna

Znate li čime se hrane kune?

<para>
 Prehrana kod svake pasmine je od iznimno bitne važnosti, pogotovo
 kada su u pitanju male pasmine koje su s nepravilnom prehranom
 skloni debljanju i mnogim zdravstvenim poteškoćama.
</para>
<para>
 Kada je riječ o prehrani kod maltezera morate pripaziti na
 doziranje. Bilo da je riječ o štencu ili odraslom maltezeru,
 prehrana je ključan faktor. Prevelike i neredovite ili prečeste
 doze hrane uzrokovat će pretilost, poteškoće u kretanju, disanju
 i probleme s kostima, kukovima i zglobovima. 
</para>
<para>
 Štenci
</para>
<para>
 Budući da štencu maltezera treba 10 mjeseci da dosegne
 veličinu odraslog maltezera, prehrana mora biti uravnotežena.
 Suha, dehidrirana hrana mora biti svakodnevni obrok, a ukoliko
 pas odbija jesti suhu hranu, istu treba namočiti u mlakoj vodi i
 ponuditi mu. Broj obroka kroz dan trebao bi biti između 3 i 5
 obroka u danu, ali u manjim količinama do šestog mjeseca života.
 Hranu bi trebalo davati svaki dan u isto vrijeme.
</para>
<para>
 Mladi psi
</para>
<para>
 Mladi psi su oni u dobi od 6 do 12 mjeseci starosti. U toj
 dobi uobičajeno je hraniti ga dva do tri puta u danu, također
 svaki dan u isto vrijeme kako bi pas poznavao svoj raspored.
</para>
<para>
 Odrasli psi
</para>
<para>
 Odraslim maltezerima hranu treba početi davati dva puta u danu,
 naravno, svaki dan u isto vrijeme. Njegovu hranu treba obogatiti
 omega 3 masnim kiselinama, kalcijem i vitaminima. Hrana koja mu
 se daje mora biti uvijek od istog proizvođača, a promijeniti ju
 možete ako primjetite probleme u probavi i slično.
</para>
<para>
 Stariji psi
</para>
<para>
 Starijim maltezerima fali energije, fali im elan i teže se kreću.
 Tako to ide sa starošću - kao i kod ljudi. Potrebne su mu
 određene doze omega 3 masnih kiselina, kalcija za jačanje kostiju
 i vitamina za jačanje imuniteta.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Prehrana kod maltezera: Kako ga hraniti? Za vas smo saznali sve što trebate znati o prehrani maltezera 
  Prehrana kod svake pasmine je od iznimno bitne važnosti, pogotovo
  kada su u pitanju male pasmine koje su s nepravilnom prehranom
  skloni debljanju i mnogim zdravstvenim poteškoćama.


  Kada je riječ o prehrani kod maltezera morate pripaziti na
  doziranje. Bilo da je riječ o štencu ili odraslom maltezeru,
  prehrana je ključan faktor. Prevelike i neredovite ili prečeste
  doze hrane uzrokovat će pretilost, poteškoće u kretanju, disanju
  i probleme s kostima, kukovima i zglobovima. 


   Štenci


  Budući da štencu maltezera treba 10 mjeseci da dosegne
  veličinu odraslog maltezera, prehrana mora biti uravnotežena.
  Suha, dehidrirana hrana mora biti svakodnevni obrok, a ukoliko
  pas odbija jesti suhu hranu, istu treba namočiti u mlakoj vodi i
  ponuditi mu. Broj obroka kroz dan trebao bi biti između 3 i 5
  obroka u danu, ali u manjim količinama do šestog mjeseca života.
  Hranu bi trebalo davati svaki dan u isto vrijeme.


   Mladi psi


  Mladi psi su oni u dobi od 6 do 12 mjeseci starosti. U toj
  dobi uobičajeno je hraniti ga dva do tri puta u danu, također
  svaki dan u isto vrijeme kako bi pas poznavao svoj raspored.


   Odrasli psi


  Odraslim maltezerima hranu treba početi davati dva puta u danu,
  naravno, svaki dan u isto vrijeme. Njegovu hranu treba obogatiti
  omega 3 masnim kiselinama, kalcijem i vitaminima. Hrana koja mu
  se daje mora biti uvijek od istog proizvođača, a promijeniti ju
  možete ako primjetite probleme u probavi i slično.


   Stariji psi


  Starijim maltezerima fali energije, fali im elan i teže se kreću.
  Tako to ide sa starošću - kao i kod ljudi. Potrebne su mu
  određene doze omega 3 masnih kiselina, kalcija za jačanje kostiju
  i vitamina za jačanje imuniteta.


   
      Čitaj,
  prati i komen
      tiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!
   
   ​
 KUĆNI LJUBIMCI 

KUĆNI LJUBIMCI

Prehrana kod maltezera: Kako ga hraniti?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Revizija korištenja kadrovskih stanova, koji su se dodijeljivali osobama s osobitim zaslugama za Grad Split, otkrila je kršenje Pravilnika o davanju stanova u najam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek, potvrdila je kako je u najmanje četiri slučaja utvrđeno kršenje pravilnika, prenosi <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/kakav-bahatluk-poznati-splicani-koristili-gradske-stanove-a-stekli-druge-nekretnine-jos-i-banovini-duguju-za-najam-1276260">Slobodna Dalmacija</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je 20 stanova u vlasništvu ili na upravljanju Grada Splita dano u najam osobama od interesa za Grad Split, no za vrijeme ove gradske uprave nisu sklopljeni novi ugovori o korištenju kadrovskih stanova, nego je samo izvršena pravna regulacija dosadašnjih statusa za one koji ispunjavaju uvjete.</para><hmn:article id="125888ba-ccaf-11ed-9805-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ugovor o najmu dobili sz Igor Boraska, Ivica Čikeš, nacionalni operni prvak, Jelena Marasović Hornyanszky i novinarka Marija Erceg. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz ugovora Boraski je dobio jer je darovanjem stekao u vlasništvo apartman na Braču, kćer mu je kupila stan u Splitu, a supruga ima stan u Zagrebu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pravilnik o davanju stanova u najam propisuje da najmoprimci, osobe od interesa za Grad, ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu kuću ili stan te se ne smiju dovesti u nepovoljniji stambeni položaj prodajom, darovanjem ili zamjenom nekretnina odnosno na bilo koji drugi način, u vremenu od sklapanja prvog ugovora o najmu stana s Gradom Splitom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Operni pjevač Čikeš komentirao je što će mu otkazati ugovor o najmu gradskog stana površine 60,17 m2 te ta<ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/cikes-o-izbacivanju-iz-gradskog-stana-nisam-dobio-nikakav-papir-iz-banovine-ali-zato-jesam-30-nagrada-1276339"> Slobodu Dalmaciju</ulink> rekao da nije upoznat s pojedinostima te da još nije dobio nikakav dokument iz Grada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, dodao je da zato može komentirati kako je izvedbom u Verdijevoj operi "Simon Boccanegra" dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine, koja se dodjeljuje za najveća umjetnička dostignuća u hrvatskom kazalištu. Naime, Čikeš je kao nacionalni operni prvak bas proglašen najboljim opernim pjevačem te da je to 30. nagrada koju je dobio.</para>

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava... Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina Revizija korištenja kadrovskih stanova, koji su se dodijeljivali osobama s osobitim zaslugama za Grad Split, otkrila je kršenje Pravilnika o davanju stanova u najam. Pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek, potvrdila je kako je u najmanje četiri slučaja utvrđeno kršenje pravilnika, prenosi Slobodna Dalmacija.Tako je 20 stanova u vlasništvu ili na upravljanju Grada Splita dano u najam osobama od interesa za Grad Split, no za vrijeme ove gradske uprave nisu sklopljeni novi ugovori o korištenju kadrovskih stanova, nego je samo izvršena pravna regulacija dosadašnjih statusa za one koji ispunjavaju uvjete.Ugovor o najmu dobili sz Igor Boraska, Ivica Čikeš,  nacionalni operni prvak, Jelena Marasović Hornyanszky i novinarka Marija Erceg. Otkaz ugovora Boraski je dobio jer je darovanjem stekao u vlasništvo apartman na Braču, kćer mu je kupila stan u Splitu, a supruga ima stan u Zagrebu. Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina. Pravilnik o davanju stanova u najam propisuje da najmoprimci, osobe od interesa za Grad, ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu kuću ili stan te se ne smiju dovesti u nepovoljniji stambeni položaj prodajom, darovanjem ili zamjenom nekretnina odnosno na bilo koji drugi način, u vremenu od sklapanja prvog ugovora o najmu stana s Gradom Splitom.Operni pjevač Čikeš komentirao je što će mu otkazati ugovor o najmu gradskog stana površine 60,17 m2 te ta Slobodu Dalmaciju rekao da nije upoznat s pojedinostima te da još nije dobio nikakav dokument iz Grada.No, dodao je da zato može komentirati kako je izvedbom u Verdijevoj operi "Simon Boccanegra" dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine, koja se dodjeljuje za najveća umjetnička dostignuća u hrvatskom kazalištu. Naime, Čikeš je kao nacionalni operni prvak bas proglašen najboljim opernim pjevačem te da je to 30. nagrada koju je dobio. potvrdila maja đerek  

potvrdila maja đerek 

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ćevapi se peku kao na traci, janjetina samo što nije gotova. U minhenskom restoranu Sadmira Huseida traži se mjesto više. Traže se i radnici. Sadmir ih zapošljava 52, većinom doseljenike iz Hrvatske i regije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njih 90 kod mene imaju hranu, smještaj, piće i placa im je 3000-3500 bruto. Zavisi od poreza, na ruke dobiju 2000-2300", kaže Sadmir Huseidi, vlasnik restorana</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pandemija je kaže promijenila sve, pa nedostaje radnika. Iz Hrvatske je puno upita, ali neki se ne zadrže dugo .</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imam jednu djevojku iz Hrvatske, radi u šanku dva mjeseca. Kaže da ne može više i da se ne uklapa i u ponedjeljak se vraća u Hrvatsku. Da ovo nije posao za nju. Kaže da nije problem u plaći nego ne može živjeti samo na relaciji kuća-posao", kaže Huseid.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa ne čudi da hrvatski Zavod za zapošljavanje bilježi blagi porast doseljenih. Lani se za zavoda zbog odlaska u inozemstvo odjavilo 4570 osoba, a nakon povratka prijavilo se 5225. Ove godine s istim razlogom objavila se 851 osoba, prijavilo se 892.</para><hmn:image id="5d0d07bc-cbfd-11ed-a80d-52e176a9eccb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon pet mjeseci rada u Njemačkoj, Enđi Adrijević Mladar se vraća u Sinj. Imala je, kaže dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Shvatila sam da treba cijeniti više našu državu i mogućnosti koje imamo dolje jer jednako ovdje ulažemo trud u nešto što nije naše. Da taj trud uložimo dolje mislim da bi se puno bolje isplatilo, uz to da nas država malo potpomogne", kaže ova Sinjanka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Država povratnike pomaže s 200 tisuća kuna, dosad njih 139. U 75 posto slučajeva su to povratnici iz Njemačke, zatim Irske i Švicarske. Pandemija, rat u Ukrajini i inflacija promijenili su radnu sliku Njemačke. Zbog poskupljenja ostaje sve manje novca, a radi se puno. Marku je ovo osma godina u Njemačkoj, sada radi kao vozač taksija.</para><hmn:image id="b90d4504-cbfd-11ed-8837-36a899c2b32c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Kad sam počeo raditi na baušteli radio sam 10 do 12 sati. Sad radim 8 do 12 sati. Ima slučajeva da ljudi rade svoj posao i onda idu još 2 sata čistiti ili pomagati. Nije med i mlijeko.", kaže Marko Dornjak iz Muchena</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nijemcima nedostaje radne snage, posao se nudi na svakom koraku. Najbolje prolaze radnici u zdravstvu i IT-u. Ali Njemačka je daleko od obećane zemlje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Obećana je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake mogućnosti za sve. Individualno je kako se netko snađe", tvrdi nam Dean Đukić, urednik portala Putokaz.eu</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uspjeh u inozemstvu ovisi o kvalificiranosti radnika, želji za radom, znanju jezika i snalažljivosti. Uz sve to potrebno je i malo sreće.</para>

Je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja? 'Imala sam dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život' Već desetljećima Njemačka je brojnim Hrvatima druga domovina. Neki od njih tamo su ostvarili svoje snove, pa i zaradili bogatstvo. Neki su po to tek krenuli, a sigurno ima i onih koji o tome razmišljaju. Nakon što smo jučer usporediti cijene, u RTL Dosjeu Goran Latković istražuje -  je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja Ćevapi se peku kao na traci, janjetina samo što nije gotova. U minhenskom restoranu Sadmira Huseida traži se mjesto više. Traže se i radnici. Sadmir ih zapošljava 52, većinom doseljenike iz Hrvatske i regije."Njih 90 kod mene imaju hranu, smještaj, piće i placa im je 3000-3500 bruto. Zavisi od poreza, na ruke dobiju 2000-2300", kaže Sadmir Huseidi, vlasnik restoranaPandemija je kaže promijenila sve, pa nedostaje radnika. Iz Hrvatske je puno upita, ali neki se ne zadrže dugo ."Imam jednu djevojku iz Hrvatske, radi u šanku dva mjeseca. Kaže da ne može više i da se ne uklapa i u ponedjeljak se vraća u Hrvatsku. Da ovo nije posao za nju. Kaže da nije problem u plaći nego ne može živjeti samo na relaciji kuća-posao", kaže Huseid.Pa ne čudi da hrvatski Zavod za zapošljavanje bilježi blagi porast doseljenih. Lani se za zavoda zbog odlaska u inozemstvo odjavilo 4570 osoba, a nakon povratka prijavilo se 5225. Ove godine s istim razlogom objavila se 851 osoba, prijavilo se 892.Nakon pet mjeseci rada u Njemačkoj, Enđi Adrijević Mladar se vraća u Sinj. Imala je, kaže dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život."Shvatila sam da treba cijeniti više našu državu i mogućnosti koje imamo dolje jer jednako ovdje ulažemo trud u nešto što nije naše. Da taj trud uložimo dolje mislim da bi se puno bolje isplatilo, uz to da nas država malo potpomogne", kaže ova Sinjanka.Država povratnike pomaže s 200 tisuća kuna, dosad njih 139. U 75 posto slučajeva su to povratnici iz Njemačke, zatim Irske i Švicarske. Pandemija, rat u Ukrajini i inflacija promijenili su radnu sliku Njemačke. Zbog poskupljenja ostaje sve manje novca, a radi se puno. Marku je ovo osma godina u Njemačkoj, sada radi kao vozač taksija." Kad sam počeo raditi na baušteli radio sam 10 do 12 sati. Sad radim 8 do 12 sati. Ima slučajeva da ljudi rade svoj posao i onda idu još 2 sata čistiti ili pomagati. Nije med i mlijeko.", kaže Marko Dornjak iz MuchenaNijemcima nedostaje radne snage, posao se nudi na svakom koraku. Najbolje prolaze radnici u zdravstvu i IT-u. Ali Njemačka je daleko od obećane zemlje."Obećana je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake mogućnosti za sve. Individualno je kako se netko snađe", tvrdi nam Dean Đukić, urednik portala Putokaz.euUspjeh u inozemstvu ovisi o kvalificiranosti radnika, želji za radom, znanju jezika i snalažljivosti. Uz sve to potrebno je i malo sreće. RELACIJA POSAO - KUĆA 

RELACIJA POSAO - KUĆA

Je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja? 'Imala sam dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb">Dubrovački dnevnik</ulink>. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu. <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb#"/></para>

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala' Sve se odvilo u utorak ujutro kada je avion trebao poletjeti iz Dubrovnika u Zagreb. Ipak, bura je pomrsila planove pa je let najprije odgođena s 6:40 sati na 8:20 sati. Jedan putnika opisao je taj dramatičan doživljaj polijetanja  Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja Dubrovački dnevnik. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. "Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu.  SRETNO SU SLETJELI 

SRETNO SU SLETJELI

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.</para><hmn:article id="11cb9f34-8ebd-11ed-bb77-3e032b3ccfb4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.</para><heading2>Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.</para><hmn:article id="e54154a8-c352-11ec-8474-4661a5d38be0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju.<hmn:linebreak/>"Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam.</para>

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura Dobrih radnika nema ni za lijeka, pa se i čistačice povećalom traže. Sugovornici kažu da nije problem što nema kvalitetne radne snage, nego što uopće nema tko raditi. A tu je i crno tržište koji je glavni problem Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac."Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju."Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam. nema tko raditi 

nema tko raditi

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski ministar obrane Mario Banožić održao je konferenciju za medije prilikom posjeta Ukrajini s tamošnjim kolegom Oleksejem Reznikovim.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je potvrdio tom prilikom da će Hrvatska donirati 14 transportnih helikoptera, svu je pažnju ukrao izgovor engleskog jezika s kojim se hrvatski ministar očito je, mučio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, čitao je govor s papira, ali slušatelje je iznenadio pogrešan izgovor nekih riječi, a najizraženije su bile: 'uvjeren (confindent)', 'stoji uz (stands)', te 'uspješan (successful)'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uvjeren sam da ćete pobijediti", rekao je ministar pa istaknuo kako hrvatski narod dobro razumije patnju Ukrajinaca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Želim potvrditi da Hrvatska čvrsto stoji uz Ukrajinu koja uspijeva u svojoj borbi", zaključio je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako ministar izgovara napisan govor u videu:</para><hmn:video id="1cc227de-ce53-11ed-8948-8a7246b3cc7f"/>

VIDEO Posjet Banožića Ukrajini zasjenio njegov engleski: 'Bručal Russian aggression, agressor... I am konfizanc' Hrvatski ministar obrane posjetio je Ukrajinu i sastao se s kolego Reznikovima. Potvrdio je da će Hrvatska donirati 14 transportnih helikoptera. No donaciju je zasjenio njegov govor na engleskom. Pardon, čitanje engleskog Hrvatski ministar obrane Mario Banožić održao je konferenciju za medije prilikom posjeta Ukrajini s tamošnjim kolegom Oleksejem Reznikovim.Iako je potvrdio tom prilikom da će Hrvatska donirati 14 transportnih helikoptera, svu je pažnju ukrao izgovor engleskog jezika s kojim se hrvatski ministar očito je, mučio.Inače, čitao je govor s papira, ali slušatelje je iznenadio pogrešan izgovor nekih riječi, a najizraženije su bile: 'uvjeren (confindent)', 'stoji uz (stands)', te 'uspješan (successful)'."Uvjeren sam da ćete pobijediti", rekao je ministar pa istaknuo kako hrvatski narod dobro razumije patnju Ukrajinaca."Želim potvrditi da Hrvatska čvrsto stoji uz Ukrajinu koja uspijeva u svojoj borbi", zaključio je.Pogledajte kako ministar izgovara napisan govor u videu: ni šalabahter ne pomaže 

U koje vrste riba spada srebrni losos

Najčitanije

Životni vijek roda - koliko žive ove selice?

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće

Znate li kako se ponašaju životinje u proljeće

Još iz rubrike

Znate li čime se hrani jež

Rak grmalj - znate li kako se ovaj rak lovi?

Razlika između košute i srne

Više s weba

Pročitajte još

Koje su najpoznatije biljke u Jadranskom moru?

Što rade kukci u proljeće

Znate li čime se hrane kune?

Prehrana kod maltezera: Kako ga hraniti?

Pročitajte još

Koje su najpoznatije biljke u Jadranskom moru?

Što rade kukci u proljeće

Znate li čime se hrane kune?

Prehrana kod maltezera: Kako ga hraniti?

Više s weba