Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 Prije nego nastupe hladni dani, životinje koje spavaju zimski
 san, obavljaju posljednje pripreme.
</para>
<para>
 I dok neke životinje, prvenstveno ptice putuju u toplije krajeve,
 postoje životinje koje skupljaju hranu za zimu
 koju provode hibernirajući, odnosno spavajući zimski san.
</para>
<para>
 Koje su životinje koje skupljaju hranu za
 zimu? Životinje koje skupljaju hranu za
 zimu su primjerice vjeverice, dabrovi i miševi koji zimu
 provode u šupljim panjevima i jazbinama ispod zemlje,
 krckajući plodove koje su skupljali tokom ljeta i jeseni.
</para>
<para>
 Osim njih životinje koje skupljaju hranu za zimu
 su zečevi i jeleni koji skupljaju mahovinu, lišće, koru i
 grančice.
</para>
<para>
 Neke životinje se na zimske uvjete prilagođavaju tako da u
 različitim godišnjim dobima jedu različitu hranu.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Životinje koje skupljaju hranu za zimu - znate li koje su Životinje koje skupljaju hranu za zimu su životinje koje zimski period provedu u stanju hibernacije. Koje su to životinje i koju hranu skupljaju 
  Prije nego nastupe hladni dani, životinje koje spavaju zimski
  san, obavljaju posljednje pripreme.


  I dok neke životinje, prvenstveno ptice putuju u toplije krajeve,
  postoje životinje koje skupljaju hranu za zimu
  koju provode hibernirajući, odnosno spavajući zimski san.


  Koje su životinje koje skupljaju hranu za
  zimu? Životinje koje skupljaju hranu za
  zimu su primjerice vjeverice, dabrovi i miševi koji zimu
  provode u šupljim panjevima i jazbinama ispod zemlje,
  krckajući plodove koje su skupljali tokom ljeta i jeseni.


  Osim njih životinje koje skupljaju hranu za zimu
  su zečevi i jeleni koji skupljaju mahovinu, lišće, koru i
  grančice.


  Neke životinje se na zimske uvjete prilagođavaju tako da u
  različitim godišnjim dobima jedu različitu hranu.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 zimski san 

Životinje koje skupljaju hranu za zimu - znate li koje su

Vjeverica kao kućni ljubimac: savjeti za držanje vjeverice

Znate li koje su divlje životinje u Hrvatskoj?

Znate li čime se hrane kune?

Životinjski kutak

zimski san

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

Vjeverica kao kućni ljubimac: savjeti za držanje vjeverice 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.</para><hmn:article id="4b5385e0-3a90-11ed-9ac4-2231800e44cd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.</para><hmn:article id="5d6b3de4-a850-11ed-8efc-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što će onda raditi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje.</para>

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt  Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?"Da", rekao je.Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.Što će onda raditi?"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje. TREBA LI VRATITI VOJNI ROK? 

TREBA LI VRATITI VOJNI ROK?

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!</para><hmn:article id="91e5e44e-b9f3-11ec-9f62-0242ac12002b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.</para><hmn:article id="0844a4bc-b9f0-11ec-9e53-0242ac13000e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu!</para>

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan Kad idem u trgovinu, osjećam se kao na modnoj reviji. Eto, to o Hrvatskoj misli jedan Amerikanac koji se upravo doselio u Dubrovnik. Njegov je video postao viralan, a naša reporterka odlučila se raspitati što to stranci misle o nama. Kava, bura, strah od propuha, puno je hrvatskih misterija "Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava."Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu! NAJLJEPŠA NA SVIJETU? 

NAJLJEPŠA NA SVIJETU?

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač <emphasis>Vatrenih </emphasis>i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti <emphasis>devetka </emphasis>protiv Walesa u subotu na Poljudu.</para><heading2>Brunu Petkovića se neće forsirati</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.</para><hmn:article id="c7c5e3da-9a70-11ed-8c93-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.</para><heading2>Socijalne vještine našeg izbornika</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.</para><heading2>Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistent</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba <emphasis>Vatrenih </emphasis>pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga.</para>

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa? Marko Livaja trebao bi biti &apos;devetka&apos; protiv Walesa u subotu na Poljudu Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač Vatrenih i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti devetka protiv Walesa u subotu na Poljudu.Brunu Petkovića se neće forsiratiOčekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.Socijalne vještine našeg izbornikaPa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistentZa spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba Vatrenih pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga. JASNO K'O DAN 

JASNO K'O DAN

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa?

<para>
 Jadransko more oduvijek je poznato kao more bogato ribom, no
 povećanjem temperatura ribe Jadranskog mora postaju sve
 egzotičnije. Trenutno bilježimo 454 različite riblje vrste, no
 njihov broj neprestano raste i mnoge ribe jadranskog mora još
 nisu evidentirane. 
</para>
<para>
 Egzotične ribe u Jadran dolaze kroz Gibraltarska vrata, ali i iz
 Crvenog mora, preko Sueskog kanala. Neke najcjenjenije ribe
 jadranskog mora su kirnja, zubatac, iglun, tuna i gof.
</para>
<para>
 Osim riba koje su cjenjene i od strane ribara, ali i kuhara i
 kupača, u Jadranskom moru žive ribe koje su otrovne i koje kupači
 često ne prepoznaju. Neke ribe Jadranskog mora koje su otrovne
 imaju otrovne bodlje, ali ima i onih koje imaju otrovan ugriz ili
 pak otrovno meso.
</para>
<heading3>
 Najotrovnije ribe Jadranskog mora su:
</heading3>
<para>
 Škarpina, koja naraste do 40cm i ima otrovne
 bodlje. Najčešći simptom uboda je crvenilo i manja bol.
</para>
<para>
 Morski pauk je riba kojoj su otrovne samo bodlje
 koje se nalaze na leđnoj peraji i škrgama. Postoje četiri vrste
 morskog pauka i sve četiri žive u Jadranskom moru. Nakon što vas
 morski pauk ubode osjetit ćete bol koja će se postupno povećavati
 do nepodnošljivosti.
</para>
<para>
 Ukoliko vas ribe jadranskog mora nekada ubodu  najbolje je
 ranu što prije zarezati i isisati otrov, te podvezati ranu. Važno
 je znati da sve riblje otrove visoka temperatura uništava tako da
 se ubodenim osobama preporuča da ubodeno mjesto što prije urone u
 što topliju vodu i drže između 30 i 90 minuta, ovisno koliko mogu
 izdržati.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i
 stil!</ulink>
 
 ​
</para>

Ribe Jadranskog mora - sve što o njima trebate znati Neke ribe Jadranskog mora imaju otrovne bodlje, ali ima i onih koje imaju otrovan ugriz ili pak otrovno meso 
  Jadransko more oduvijek je poznato kao more bogato ribom, no
  povećanjem temperatura ribe Jadranskog mora postaju sve
  egzotičnije. Trenutno bilježimo 454 različite riblje vrste, no
  njihov broj neprestano raste i mnoge ribe jadranskog mora još
  nisu evidentirane. 


  Egzotične ribe u Jadran dolaze kroz Gibraltarska vrata, ali i iz
  Crvenog mora, preko Sueskog kanala. Neke najcjenjenije ribe
  jadranskog mora su kirnja, zubatac, iglun, tuna i gof.


  Osim riba koje su cjenjene i od strane ribara, ali i kuhara i
  kupača, u Jadranskom moru žive ribe koje su otrovne i koje kupači
  često ne prepoznaju. Neke ribe Jadranskog mora koje su otrovne
  imaju otrovne bodlje, ali ima i onih koje imaju otrovan ugriz ili
  pak otrovno meso.


  Najotrovnije ribe Jadranskog mora su:


   Škarpina, koja naraste do 40cm i ima otrovne
  bodlje. Najčešći simptom uboda je crvenilo i manja bol.


   Morski pauk je riba kojoj su otrovne samo bodlje
  koje se nalaze na leđnoj peraji i škrgama. Postoje četiri vrste
  morskog pauka i sve četiri žive u Jadranskom moru. Nakon što vas
  morski pauk ubode osjetit ćete bol koja će se postupno povećavati
  do nepodnošljivosti.


  Ukoliko vas ribe jadranskog mora nekada ubodu  najbolje je
  ranu što prije zarezati i isisati otrov, te podvezati ranu. Važno
  je znati da sve riblje otrove visoka temperatura uništava tako da
  se ubodenim osobama preporuča da ubodeno mjesto što prije urone u
  što topliju vodu i drže između 30 i 90 minuta, ovisno koliko mogu
  izdržati.


   
      Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i
  stil!
   
   ​
 Postaju sve egzotičnije 

Postaju sve egzotičnije

Ribe Jadranskog mora - sve što o njima trebate znati

<para>
 Pišmolj riba spada u razred bakalara
 (Gadiformes).
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pišmolj riba se može naći u Jadranu gdje je relativno i brojan,
 no pišmolj riba više vole hladnije i duboke oceane tako da su oni
 gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih zemalja. 
</para>
<para>
 Pučinska i Velika ugotica (Merlangius merlangus) ili
 Pišmolj riba za koju se sumnja da bi mogla živjeti na
 dubinama južnog Jadrana sličnog su izgleda kao i mol (oslić)
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zivotinjski-svijet/3652425/u-koje-vrste-riba-spada-srebrni-losos/">
 Srebrni losos
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Donedavno su svi bili svrstani u istu obitelj (Gadidae) ali su
 nedavna istraživanja pokazala da se vrste podosta
 razlikuju...<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Razredi riba viša su stepenica od obitelji u klasifikacijskom
 stablu. Razred bakalara (Gadiformes) u Jadranu je relativno
 brojan, no ove ribe više vole hladnije i duboke oceane tako da su
 oni gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih
 zemalja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Donedavno je i pišmolj riba bila svrstana u istu obitelj
 (Gadidae) ali su nedavna istraživanja pokazala da se
 vrste podosta razlikuju. 
</para>
<para>
 Pišmolj je pak tradicionalna riba koja se lovi
 parangalima, udicom i naročito koćama. Ugotice žive na dnu po
 danu, a noću se izdižu s dna tražeći hranu sve do površine. Hrane
 se usnulim ribama ili pučinskim rakovima na koje naiđu. Boja im
 je olovnosmeđa s gornje strane dok je odozdo bijelosrebrnasta.
 Zanimljivo je da pišmolja u sjevernom Jadranu smatraju
 najobičnijom ribom, dok je u ostalim dijelovima Jadrana i u
 Mediteranu izrazito rijetka jer je to riba sjevernih mora
 Atlantika. 
</para>

U koje vrste spada pišmolj riba? Koje vrste riba poznajete i znate li u koje se vrste riba se ubraja pišmolj riba? Više o vrsti pišmolj riba za vas izdvajamo u nastavku 
   Pišmolj riba spada u razred bakalara
  (Gadiformes).
   
  Pišmolj riba se može naći u Jadranu gdje je relativno i brojan,
  no pišmolj riba više vole hladnije i duboke oceane tako da su oni
  gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih zemalja. 


  Pučinska i Velika ugotica (Merlangius merlangus) ili
  Pišmolj riba za koju se sumnja da bi mogla živjeti na
  dubinama južnog Jadrana sličnog su izgleda kao i mol (oslić)


   
      
         
            Srebrni losos
         
      
   


  Donedavno su svi bili svrstani u istu obitelj (Gadidae) ali su
  nedavna istraživanja pokazala da se vrste podosta
  razlikuju...
  Razredi riba viša su stepenica od obitelji u klasifikacijskom
  stablu. Razred bakalara (Gadiformes) u Jadranu je relativno
  brojan, no ove ribe više vole hladnije i duboke oceane tako da su
  oni gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih
  zemalja. 
   Donedavno je i pišmolj riba bila svrstana u istu obitelj
  (Gadidae) ali su nedavna istraživanja pokazala da se
  vrste podosta razlikuju. 


   Pišmolj je pak tradicionalna riba koja se lovi
  parangalima, udicom i naročito koćama. Ugotice žive na dnu po
  danu, a noću se izdižu s dna tražeći hranu sve do površine. Hrane
  se usnulim ribama ili pučinskim rakovima na koje naiđu. Boja im
  je olovnosmeđa s gornje strane dok je odozdo bijelosrebrnasta.
  Zanimljivo je da pišmolja u sjevernom Jadranu smatraju
  najobičnijom ribom, dok je u ostalim dijelovima Jadrana i u
  Mediteranu izrazito rijetka jer je to riba sjevernih mora
  Atlantika. 
 Ribe 

Ribe

U koje vrste spada pišmolj riba?

<para>
 Mnogi vlasnici kućnih ljubimaca nisu svjesni da zapravo postoje
 određena pravila o njihovom držanju u stanovima te da postoji
 posebni "pas u stanu zakon".
</para>
<para>
 Pas u stanu zakon: 
</para>
<para>
 Donosimo članak 58. stavak 4. Zakona o zaštiti životinja, Zakona
 o veterinarstvu, koji govori o uvjetima i načinu držanja pasa i
 mačaka, objavljen u Narodnim novinama. 
</para>
<para>
 Članak 4. Posjednik psa ili mačke dužan je
 brinuti se o njihovom zdravlju, prehrani, smještaju i higijeni te
 prema njima postupati sukladno propisima o veterinarstvu i
 zaštiti životinja.
</para>
<para>
 Članak 5. Dozvoljeno je držati psa koji je
 cijepljen, upisan u upisnik pasa i označen mikročipom, sukladno
 propisima o veterinarstvu. Mikročipom mora biti označen svaki pas
 stariji od tri mjeseca, a troškove mikročipiranja snosi vlasnik
 psa. Neupisane i neoznačene pse zabranjeno je držati i izvoditi
 na javne površine.
</para>
<para>
 Članak 6. Posjednik psa pri izvoñenju psa na
 javne površine, mora imati propisanu ispravu o upisu pasa iz
 prethodnog članka, koju je na zahtjev komunalnog redara dužan
 pokazati.
</para>
<para>
 Članak 7. Opasne pse kao i pse koji su
 potencijalno opasni, dozvoljeno je držati samo pod uvjetima
 odreñenim, Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o opasnim
 psima („Narodne novine“, broj 26/05).
</para>
<para>
 Članak 8. U stambenim zgradama s više zasebnih
 stambenih jedinica, dozvoljeno je u stanu držati po jednog
 odraslog psa ili mačku. Pod pojmom „odrasli pas“ iz prethodnog
 stavka ovog članka, podrazumijeva se pas stariji od devet
 mjeseci. 2
</para>
<para>
 Članak 9. U slučajevima držanja pasa i mačaka iz
 prethodnog članka ove Odluke, suvlasnici zajedničkih prostora
 stambene zgrade, a sukladno propisima o vlasništvu i kućnom redu,
 sporazumno uređuju prava i obveze posjednika pasa glede načina
 držanja pasa i korištenja zajedničkih dijelova zgrade (ne smije
 se držati niti duže vrijeme ostavljati psa na balkonu, terasi ili
 loñi, zatim u zajedničkim dijelovima zgrade te na zemljištu koje
 pripada zgradi za svakodnevnu uporabu, uz obvezu čišćenja
 zajedničkih dijelova zgrade koje onečisti pas).
</para>
<para>
 Članak 10. U obiteljskoj kući dozvoljeno je
 držati najviše dva odrasla psa ili mačke.
</para>
<para>
 Članak 11. U slučajevima da se psa drži u vrtu
 ili okućnici obiteljske kuće i slično, pas mora biti smještene u
 posebno ograñen prostor. Posjednik koji drži psa na okućnici, a
 nema posebno ograñen prostor za psa, obvezno mora držati psa
 vezanog. Posjednik koji drži psa u smislu stavki 1. i 2. ovog
 članka, dužan je na vidljivom mjestu istaknuti oznaku koja
 upozorava na prisutnost psa u neposrednoj blizini, a vezanog psa
 ili prostor za njegovo držanje mora se pozicionirati tako da se
 ni na koji način ne ometa mir i sigurnost prolaznika niti žitelja
 u neposrednom susjedstvu.
</para>
<para>
 Članak 12. Uzgajivačnice pasa namijenjenih
 prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o
 udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno ministarstvo, i
 moraju udovoljavati higijensko-tehničkim uvjetima propisanim
 Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za
 životinje i higijenski servis („Narodne novine“, broj 110/04) i
 ne smiju ni na koji način narušavati red i mir u susjedstvu, a u
 slučajevima kad se radi o čistokrvnim pasminama uzgajivačnice
 moraju biti registrirane i kod Hrvatskog kinološkog saveza.
</para>
<para>
 Članak 13. Posjednik čiji pas učestalim i
 dugotrajnim lajanjem ili zavijanjem remeti mir grañana, dužan je
 po pritužbi susjeda odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se
 spriječilo daljnje uznemiravanje grañana pa makar to
 podrazumijevalo i uklanjanje samoga psa, u protivnom u okviru
 svojih ovlasti, slučaj po prijavi preuzimaju nadležni policijski
 službenici.
</para>
<para>
 Članak 14. U slučajevima kada posjednik izvodi
 svog psa na javne površine obvezno sa sobom mora nositi pribor za
 čišćenje i uklanjanje izmeta psa (metlica, lopatica i vrećica),
 koji je na zahtjev komunalnog redara dužan pokazati. Posjednik
 psa dužan je očistiti javnu površinu koja je onečišćena izmetom
 njegovog psa.
</para>
<para>
 Članak 15. U slučajevima kada posjednik izvodi
 svog psa izvan stana ili dvorišta obiteljske kuće, za to vrijeme
 pas mora na glavi imati zaštitnu brnjicu. Ukoliko se radi o psima
 patuljastih pasmina i onima koji zbog anatomski neprilagoñene
 grañe glave ili čeljusti ne mogu nositi brnjicu, psi se moraju
 izvoditi na uzici koja odgovara veličini i snazi psa.
</para>
<para>
 Članak 16. Zabranjuje se izvoditi pse na zelene
 javne površine koje su uređene kao cvijetnjaci, travnjaci ili
 povrtnjaci, Zbog zdravstvenih, higijenskih i drugih razloga
 zabranjeno je također uvoditi pse u grañevine javne namjene
 (zdravstvene, prosvjetne, vjerske, kulturne, športske i druge
 objekte javne namjene), zatim u trgovine, tržnice, groblja,
 uređena dječja igrališta, športske i rekreacijske terene, sajmove
 i javne skupove, plaže, kupališta i sl. Izuzetno od odredbe
 stavka 1. i 2. ovog članka, uvođenje pasa u hotele, restorane i
 druge ugostiteljske objekte, dozvoljeno je samo uz dopuštenje
 vlasnika tih objekata.
</para>
<para>
 Članak 17. Slijepa osoba može koristiti psa
 vodiča u vozilima javnog prijevoza putnika i s njime se kretati
 na javnim mjestima, sukladno Zakonu o kretanju slijepe osobe uz
 pomoć psa vodiča („Narodne novine“, broj 131/98)
</para>
<para>
 Ovo su bili svi članci iz zakona na temu "pas u stanu
 zakon".
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink> 
</para>

Pas u stanu zakon: Koji zakoni vrijede kada je riječ o držanju pasa u stanu? Iako mnogi ne znaju, postoje napisana pravila kada je riječ o držanju pasa u stanu. U nastavku donosimo sve o temi: pas u stanu zakon 
  Mnogi vlasnici kućnih ljubimaca nisu svjesni da zapravo postoje
  određena pravila o njihovom držanju u stanovima te da postoji
  posebni "pas u stanu zakon".


  Pas u stanu zakon: 


  Donosimo članak 58. stavak 4. Zakona o zaštiti životinja, Zakona
  o veterinarstvu, koji govori o uvjetima i načinu držanja pasa i
  mačaka, objavljen u Narodnim novinama. 


   Članak 4. Posjednik psa ili mačke dužan je
  brinuti se o njihovom zdravlju, prehrani, smještaju i higijeni te
  prema njima postupati sukladno propisima o veterinarstvu i
  zaštiti životinja.


   Članak 5. Dozvoljeno je držati psa koji je
  cijepljen, upisan u upisnik pasa i označen mikročipom, sukladno
  propisima o veterinarstvu. Mikročipom mora biti označen svaki pas
  stariji od tri mjeseca, a troškove mikročipiranja snosi vlasnik
  psa. Neupisane i neoznačene pse zabranjeno je držati i izvoditi
  na javne površine.


   Članak 6. Posjednik psa pri izvoñenju psa na
  javne površine, mora imati propisanu ispravu o upisu pasa iz
  prethodnog članka, koju je na zahtjev komunalnog redara dužan
  pokazati.


   Članak 7. Opasne pse kao i pse koji su
  potencijalno opasni, dozvoljeno je držati samo pod uvjetima
  odreñenim, Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o opasnim
  psima („Narodne novine“, broj 26/05).


   Članak 8. U stambenim zgradama s više zasebnih
  stambenih jedinica, dozvoljeno je u stanu držati po jednog
  odraslog psa ili mačku. Pod pojmom „odrasli pas“ iz prethodnog
  stavka ovog članka, podrazumijeva se pas stariji od devet
  mjeseci. 2


   Članak 9. U slučajevima držanja pasa i mačaka iz
  prethodnog članka ove Odluke, suvlasnici zajedničkih prostora
  stambene zgrade, a sukladno propisima o vlasništvu i kućnom redu,
  sporazumno uređuju prava i obveze posjednika pasa glede načina
  držanja pasa i korištenja zajedničkih dijelova zgrade (ne smije
  se držati niti duže vrijeme ostavljati psa na balkonu, terasi ili
  loñi, zatim u zajedničkim dijelovima zgrade te na zemljištu koje
  pripada zgradi za svakodnevnu uporabu, uz obvezu čišćenja
  zajedničkih dijelova zgrade koje onečisti pas).


   Članak 10. U obiteljskoj kući dozvoljeno je
  držati najviše dva odrasla psa ili mačke.


   Članak 11. U slučajevima da se psa drži u vrtu
  ili okućnici obiteljske kuće i slično, pas mora biti smještene u
  posebno ograñen prostor. Posjednik koji drži psa na okućnici, a
  nema posebno ograñen prostor za psa, obvezno mora držati psa
  vezanog. Posjednik koji drži psa u smislu stavki 1. i 2. ovog
  članka, dužan je na vidljivom mjestu istaknuti oznaku koja
  upozorava na prisutnost psa u neposrednoj blizini, a vezanog psa
  ili prostor za njegovo držanje mora se pozicionirati tako da se
  ni na koji način ne ometa mir i sigurnost prolaznika niti žitelja
  u neposrednom susjedstvu.


   Članak 12. Uzgajivačnice pasa namijenjenih
  prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o
  udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno ministarstvo, i
  moraju udovoljavati higijensko-tehničkim uvjetima propisanim
  Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za
  životinje i higijenski servis („Narodne novine“, broj 110/04) i
  ne smiju ni na koji način narušavati red i mir u susjedstvu, a u
  slučajevima kad se radi o čistokrvnim pasminama uzgajivačnice
  moraju biti registrirane i kod Hrvatskog kinološkog saveza.


   Članak 13. Posjednik čiji pas učestalim i
  dugotrajnim lajanjem ili zavijanjem remeti mir grañana, dužan je
  po pritužbi susjeda odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se
  spriječilo daljnje uznemiravanje grañana pa makar to
  podrazumijevalo i uklanjanje samoga psa, u protivnom u okviru
  svojih ovlasti, slučaj po prijavi preuzimaju nadležni policijski
  službenici.


   Članak 14. U slučajevima kada posjednik izvodi
  svog psa na javne površine obvezno sa sobom mora nositi pribor za
  čišćenje i uklanjanje izmeta psa (metlica, lopatica i vrećica),
  koji je na zahtjev komunalnog redara dužan pokazati. Posjednik
  psa dužan je očistiti javnu površinu koja je onečišćena izmetom
  njegovog psa.


   Članak 15. U slučajevima kada posjednik izvodi
  svog psa izvan stana ili dvorišta obiteljske kuće, za to vrijeme
  pas mora na glavi imati zaštitnu brnjicu. Ukoliko se radi o psima
  patuljastih pasmina i onima koji zbog anatomski neprilagoñene
  grañe glave ili čeljusti ne mogu nositi brnjicu, psi se moraju
  izvoditi na uzici koja odgovara veličini i snazi psa.


   Članak 16. Zabranjuje se izvoditi pse na zelene
  javne površine koje su uređene kao cvijetnjaci, travnjaci ili
  povrtnjaci, Zbog zdravstvenih, higijenskih i drugih razloga
  zabranjeno je također uvoditi pse u grañevine javne namjene
  (zdravstvene, prosvjetne, vjerske, kulturne, športske i druge
  objekte javne namjene), zatim u trgovine, tržnice, groblja,
  uređena dječja igrališta, športske i rekreacijske terene, sajmove
  i javne skupove, plaže, kupališta i sl. Izuzetno od odredbe
  stavka 1. i 2. ovog članka, uvođenje pasa u hotele, restorane i
  druge ugostiteljske objekte, dozvoljeno je samo uz dopuštenje
  vlasnika tih objekata.


   Članak 17. Slijepa osoba može koristiti psa
  vodiča u vozilima javnog prijevoza putnika i s njime se kretati
  na javnim mjestima, sukladno Zakonu o kretanju slijepe osobe uz
  pomoć psa vodiča („Narodne novine“, broj 131/98)


  Ovo su bili svi članci iz zakona na temu "pas u stanu
  zakon".


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil! 
 zakon 

zakon

Pas u stanu zakon: Koji zakoni vrijede kada je riječ o držanju pasa u stanu?

<para>
 Mačka je životinja koja je zbog svoje blage i
 društvene naravi idealni ljubimac za kuću ili stan. Postoji mnogo
 različitih vrsti mačaka, od kojih su neke mirnije, a neke malo
 aktivnije. Kad naša mačka nosi mačiće to je veliki izazov i za
 nas, naročito ako je to prvi put.
</para>
<para>
 Znakovi koji odaju skotnost
</para>
<para>
 Većina vlasnika često ni ne zna da im je mačka skotna. Jedan od
 najpouzdanijih početnih pokazatelja da je vaša mačka skotna jesu
 promjene na bradavicama. Kad su mačići na putu, mačkine bradavice
 mijenjaju boju i postaju ružičaste.
</para>
<para>
 Mnogo govori i njezin apetit. Ako je apetit naše mačke znatno
 veći nego što je to uobičajeno, najvjerojatnije je to jer joj je
 potrebno više hrane za sebe i za svoju mladunčad.
</para>
<para>
 Mačke se počinju skrivati
</para>
<para>
 U tom razdoblju naša mačka zahtijeva nešto više pažnje i brige, a
 u pet shopovima se nudi i posebna hrana za buduće majke. Kad
 napokon dođe vrijeme za okot, mnoge mace tražit će toplo i
 skriveno mjesto gdje će njezini mačići biti sigurni. Zadnjih 24
 sata prije okota, mačka će biti izrazito nemirna i odbijat će
 hranu.
</para>
<para>
 Okot u roku dva mjeseca
</para>
<para>
 No, neki vlasnici još uvijek točno ne znaju koliko mačka nosi
 mačiće. Naime, skotnost mačke u pravilu traje oko 60 dana, a
 većina mačaka okoti se do 65. dana. Točno vrijeme ipak ovisi o
 zdravlju i općem stanju mačke te pasmini.
</para>
<para>
 Najbolji način da odredimo termin okota jest računanje, odnosno
 brojanje od dana parenja. Mnogim vlasnicima taj dan u većini
 slučajeva nije poznat pa je najbolje da to procijeni veterinar.
</para>

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće Vaša mačka je skotna po prvi put, a vi ne znate kad možete očekivati mačiće? Saznajte koliko mačka nosi mačiće i spremite se na vrijeme. 
   Mačka je životinja koja je zbog svoje blage i
  društvene naravi idealni ljubimac za kuću ili stan. Postoji mnogo
  različitih vrsti mačaka, od kojih su neke mirnije, a neke malo
  aktivnije. Kad naša mačka nosi mačiće to je veliki izazov i za
  nas, naročito ako je to prvi put.


   Znakovi koji odaju skotnost


  Većina vlasnika često ni ne zna da im je mačka skotna. Jedan od
  najpouzdanijih početnih pokazatelja da je vaša mačka skotna jesu
  promjene na bradavicama. Kad su mačići na putu, mačkine bradavice
  mijenjaju boju i postaju ružičaste.


  Mnogo govori i njezin apetit. Ako je apetit naše mačke znatno
  veći nego što je to uobičajeno, najvjerojatnije je to jer joj je
  potrebno više hrane za sebe i za svoju mladunčad.


   Mačke se počinju skrivati


  U tom razdoblju naša mačka zahtijeva nešto više pažnje i brige, a
  u pet shopovima se nudi i posebna hrana za buduće majke. Kad
  napokon dođe vrijeme za okot, mnoge mace tražit će toplo i
  skriveno mjesto gdje će njezini mačići biti sigurni. Zadnjih 24
  sata prije okota, mačka će biti izrazito nemirna i odbijat će
  hranu.


   Okot u roku dva mjeseca


  No, neki vlasnici još uvijek točno ne znaju koliko mačka nosi
  mačiće. Naime, skotnost mačke u pravilu traje oko 60 dana, a
  većina mačaka okoti se do 65. dana. Točno vrijeme ipak ovisi o
  zdravlju i općem stanju mačke te pasmini.


  Najbolji način da odredimo termin okota jest računanje, odnosno
  brojanje od dana parenja. Mnogim vlasnicima taj dan u većini
  slučajeva nije poznat pa je najbolje da to procijeni veterinar.
 SPREMNI DOČEKAJTE PRINOVE 

SPREMNI DOČEKAJTE PRINOVE

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće

<para>
 Zelenilo vegetacije uzima maha, a i na planinama se snjegovi
 pomalo tope. Dolazi proljeće, priroda se budi – šarene
 proljetnice krase šumsko prizemlje, a životinje već hvata
 ljubavna groznica. Jeste li se kad zapitali kako
 životinje u proljeće
 znaju da je došlo
 vrijeme za akciju? Kakav je to tajni mehanizam?
</para>
<para>
 Napokon u proljeće, tople temperature i kiša probude biljke i
 životinje koje su spavale ili tek mirovale tijekom zime, zagriju
 biljke i potjeraju ih na cvatnju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jajašca i mladunčad kukaca koja su uspjela prezimiti, započinju
 novi život živahno zujeći prirodom pripremajući se za
 oplodnju. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Životinje u proljeće kreću u potragu za
 hranom.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Biljke i kukci su važni za prehranjivanje mnogo većih životinja,
 pa kako se povećava aktivnost biljaka i kukaca, povećava se i
 aktivnost drugih životinja. 
</para>
<para>
 Životinje u proljeće bude se iz zimskog sna,
 odbacuju gustu zimsku dlaku, a sunce i obilje hrane pomaže im
 povratiti energiju. 
</para>
<para>
 Životinje u proljeće se zaljubljuju, pa tako
 ubrzo na svijet donose mlade koje sada imaju čime
 prehraniti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ptice selice se vraćaju iz južnih krajeva, obnavljaju ili ponovo
 svijaju svoja gnijezda u koja polažu jaja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 I ribe se mrijeste u proljeće pa su i rijeke ubrzo pune mladih
 ribica, kojima se s obala vesele žabe.
</para>
<para>
 A za kraj evo i najljepših riječi koje opisuju životinje
 u proljeće - "S prvim lastama stiže nam proljeće"...
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Znate li kako se ponašaju životinje u proljeće Proljeće je vrijeme novih početaka za sve nas ali i za brojne životinje, a znate li kako se ponašaju životinje u proljeće i za što se te životinje u proljeće pripremaju 
  Zelenilo vegetacije uzima maha, a i na planinama se snjegovi
  pomalo tope. Dolazi proljeće, priroda se budi – šarene
  proljetnice krase šumsko prizemlje, a životinje već hvata
  ljubavna groznica. Jeste li se kad zapitali kako
   životinje u proljeće
   znaju da je došlo
  vrijeme za akciju? Kakav je to tajni mehanizam?


  Napokon u proljeće, tople temperature i kiša probude biljke i
  životinje koje su spavale ili tek mirovale tijekom zime, zagriju
  biljke i potjeraju ih na cvatnju.
  Jajašca i mladunčad kukaca koja su uspjela prezimiti, započinju
  novi život živahno zujeći prirodom pripremajući se za
  oplodnju. 
   Životinje u proljeće kreću u potragu za
  hranom.
   
  Biljke i kukci su važni za prehranjivanje mnogo većih životinja,
  pa kako se povećava aktivnost biljaka i kukaca, povećava se i
  aktivnost drugih životinja. 


   Životinje u proljeće bude se iz zimskog sna,
  odbacuju gustu zimsku dlaku, a sunce i obilje hrane pomaže im
  povratiti energiju. 


   Životinje u proljeće se zaljubljuju, pa tako
  ubrzo na svijet donose mlade koje sada imaju čime
  prehraniti. 
  Ptice selice se vraćaju iz južnih krajeva, obnavljaju ili ponovo
  svijaju svoja gnijezda u koja polažu jaja. 
  I ribe se mrijeste u proljeće pa su i rijeke ubrzo pune mladih
  ribica, kojima se s obala vesele žabe.


  A za kraj evo i najljepših riječi koje opisuju životinje
  u proljeće - "S prvim lastama stiže nam proljeće"...


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 BUĐENJE PROLJEĆA 

BUĐENJE PROLJEĆA

Znate li kako se ponašaju životinje u proljeće

<para>
 Disanje životinja služi za primanje i prijenos
 kisika iz vanjske sredine do pluća životinja, a nakon izmjene
 plinova prijenos štetnih plinova iz pluća u vanjsku sredinu.
</para>
<para>
 Životinje koje žive u vodi,kao što su ribe,rakovi,školjke,dišu
 škrgama.
</para>
<para>
 Postoje dvije tehnike za disanje životinja, a
 razlika dviju tehnika je u plućnom disanju i trbušnom
 disanju..<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ovisno o vrsti i složenosti organizma, u životinjskom svijetu su
 se razvili i posebni organi i načini za disanje
 životinja.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Disanje putem: kože, škrga, traheja i pluća.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Bez obzira na tip organa za disanje životinja, kod svih životinja
 disanje može biti unutrašnje i vanjsko.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Unutrašnje disanje životinja – razmjena gasova
 između krvi i tkiva.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vanjsko disanje životinja – razmjena gasova
 između zraka i tjelesne tečnosti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Izmjena plinova između plućnih alveola i krvi naziva se vanjsko
 disanje, a izmjena plinova između tkiva i krvi unutarnje
 disanje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U abdominalnom disanju je također riječ o dijafragmatičkom
 disanju, jer zbog spuštanja i podizanja dijafragme, pluća se
 spajaju ili šire. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ljudi pripadaju rodu sisavaca, ali koriste kombinaciju obaju
 tehnika disanja. Pleura je napunjena tekućinom, zbog čega ne
 mijenja volumen. Iz tog razloga, pluća moraju slijediti
 ekspanziju tijekom inhalacije i izdisaja. Dišni putevi
 ispunjavaju zrak. Tijekom tog procesa dolazi do širenja alveola.
 Tijekom izdaha, mišići dišnoga mišića se opuštaju i pluća se
 ponovo spoje.
</para>
<para>
 Disanje životinja - ptice
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ptice trebaju puno kisika za letenje. Pluća ptica su nepokretna,
 tj. ne ekspandiraju se kada se udahnu ili ugovore kada se
 izdahnu. Ptice imaju tzv. zračne vreće koje su duboko u
 tijelu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Postoji i disanje životinja koje dišu kroz nos.
 To su na primjer dupini, zečevi, razni glodavci, konji, morski
 lavovi, pa čak i kitovi.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>
 
</para>

Kakvo je disanje životinja i kako se razlikuje Sisavci, ali i gmazovi i ptice, kao i izolirani vodozemci i vrste riba, kao i puževi imaju različito disanje, a više o tome kakvo je disanje životinja čitajte u nastavku 
   Disanje životinja služi za primanje i prijenos
  kisika iz vanjske sredine do pluća životinja, a nakon izmjene
  plinova prijenos štetnih plinova iz pluća u vanjsku sredinu.


  Životinje koje žive u vodi,kao što su ribe,rakovi,školjke,dišu
  škrgama.


   Postoje dvije tehnike za disanje životinja, a
  razlika dviju tehnika je u plućnom disanju i trbušnom
  disanju..
  Ovisno o vrsti i složenosti organizma, u životinjskom svijetu su
  se razvili i posebni organi i načini za disanje
  životinja.
   
  Disanje putem: kože, škrga, traheja i pluća.
  Bez obzira na tip organa za disanje životinja, kod svih životinja
  disanje može biti unutrašnje i vanjsko.
   Unutrašnje disanje životinja – razmjena gasova
  između krvi i tkiva.
   Vanjsko disanje životinja – razmjena gasova
  između zraka i tjelesne tečnosti.
  Izmjena plinova između plućnih alveola i krvi naziva se vanjsko
  disanje, a izmjena plinova između tkiva i krvi unutarnje
  disanje.
  U abdominalnom disanju je također riječ o dijafragmatičkom
  disanju, jer zbog spuštanja i podizanja dijafragme, pluća se
  spajaju ili šire. 
  Ljudi pripadaju rodu sisavaca, ali koriste kombinaciju obaju
  tehnika disanja. Pleura je napunjena tekućinom, zbog čega ne
  mijenja volumen. Iz tog razloga, pluća moraju slijediti
  ekspanziju tijekom inhalacije i izdisaja. Dišni putevi
  ispunjavaju zrak. Tijekom tog procesa dolazi do širenja alveola.
  Tijekom izdaha, mišići dišnoga mišića se opuštaju i pluća se
  ponovo spoje.


   Disanje životinja - ptice
   
  Ptice trebaju puno kisika za letenje. Pluća ptica su nepokretna,
  tj. ne ekspandiraju se kada se udahnu ili ugovore kada se
  izdahnu. Ptice imaju tzv. zračne vreće koje su duboko u
  tijelu. 
   Postoji i disanje životinja koje dišu kroz nos.
  To su na primjer dupini, zečevi, razni glodavci, konji, morski
  lavovi, pa čak i kitovi.


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!
   
 Životinje i njihovo disanje 

Životinje i njihovo disanje

Kakvo je disanje životinja i kako se razlikuje

<para>
 U trenutcima nježnosti kada bubamara sleti na naš dlan, osjećamo
 se sretni i sigurno nismo razmislili o tome što bubamare jedu.
 Stoga vam u nastavku donosimo nekoliko informacija upravo o tome
 što bubamare jedu.
</para>
<para>
 Ako ste se zapitali što bubamare jedu reći ćemo
 vam da se bubamare uglavnom hrane lisnim ušima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Lisne uši su mali nezaštićeni kukci koji uništavaju vrtno bilje i
 voćke, pa su stoga i bubamare koje se njima hrane dobar i
 poželjan susjed u našem vrtu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Neke bubamare jedu i grinje crvenog pauka.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ličinke bubamare, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu
 čak 20 do 30 lisnih ušiju. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Stoga su ih na istočnoj crnomorskoj obali Turske koristili za
 suzbijanje štetnika, posebno predatorsku vrstu Serangium
 parcesetosum.
</para>

Znate li što bubamare jedu? Malene bubamare toliko su slatke kada slete na naš dlan da im se ne možemo prestati diviti i sigurno se niste u tom trenutnu  zapitali što bubamare jedu 
  U trenutcima nježnosti kada bubamara sleti na naš dlan, osjećamo
  se sretni i sigurno nismo razmislili o tome što bubamare jedu.
  Stoga vam u nastavku donosimo nekoliko informacija upravo o tome
  što bubamare jedu.


   Ako ste se zapitali što bubamare jedu reći ćemo
  vam da se bubamare uglavnom hrane lisnim ušima. 
  Lisne uši su mali nezaštićeni kukci koji uništavaju vrtno bilje i
  voćke, pa su stoga i bubamare koje se njima hrane dobar i
  poželjan susjed u našem vrtu. 
   Neke bubamare jedu i grinje crvenog pauka.
   
  Ličinke bubamare, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu
  čak 20 do 30 lisnih ušiju. 
  Stoga su ih na istočnoj crnomorskoj obali Turske koristili za
  suzbijanje štetnika, posebno predatorsku vrstu Serangium
  parcesetosum.
 Kukci 

Kukci

Znate li što bubamare jedu?

<para>
 Gliste su kod mačaka nažalost normalna pojava. Unatoč svemu,
 liječenje je prilično jednostavno i neće vam zadati
 glavobolje. 
</para>
<para>
 Gliste kod mačaka su najčešći paraziti koji se
 pojavljuju kod ovih kućnih ljubimaca. Na početku se nastane u
 crijevima i probavnom traktu, ali vrlo se lako šire na jetru,
 pluća pa i u krtvotok. Iako su mačke koje šeću vani najviše
 izložene riziku, ni kućne mačke nisu potpuno zaštićene. 
</para>
<para>
 Pojava trakavice donosi prepoznatljive simptome. U mačjoj stolici
 često se pojavljuju trakavice, a gliste kod mačaka popraćene su
 povraćanjem.  Drugi simptomi uključuju
 naduti trbuh, proljev, slab apetit. 
</para>
<para>
 Ako sumnjate na gliste kod mačaka, vašu mačku
 odmah odvedite veterinaru. Ako vam on potvrdi zarazu, kreće
 liječenje koje je vrlo jednostavno. Veterinar će prepisati
 potrebne lijekove koje će mačka neko vrijeme morati
 uzimati. 
</para>
<para>
 Budite oprezni jer se i vi sami isto možete zaraziti glistama
 preko mačaka. Možete se zaraziti ukoliko dođete u kontakt sa
 zaraženim izmetom koji sadrži gliste. 
</para>
<para>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i stil!</ulink>​​
</para>

Gliste kod mačaka: kako ih prepoznati i ukloniti Većina mačaka barem jednom u životu dobije gliste, parazite koji štete kvaliteti njihova života. Saznajte kako ukloniti gliste kod mačaka i što znati o njima 
  Gliste su kod mačaka nažalost normalna pojava. Unatoč svemu,
  liječenje je prilično jednostavno i neće vam zadati
  glavobolje. 


   Gliste kod mačaka su najčešći paraziti koji se
  pojavljuju kod ovih kućnih ljubimaca. Na početku se nastane u
  crijevima i probavnom traktu, ali vrlo se lako šire na jetru,
  pluća pa i u krtvotok. Iako su mačke koje šeću vani najviše
  izložene riziku, ni kućne mačke nisu potpuno zaštićene. 


  Pojava trakavice donosi prepoznatljive simptome. U mačjoj stolici
  često se pojavljuju trakavice, a gliste kod mačaka popraćene su
  povraćanjem.  Drugi simptomi uključuju
  naduti trbuh, proljev, slab apetit. 


  Ako sumnjate na gliste kod mačaka, vašu mačku
  odmah odvedite veterinaru. Ako vam on potvrdi zarazu, kreće
  liječenje koje je vrlo jednostavno. Veterinar će prepisati
  potrebne lijekove koje će mačka neko vrijeme morati
  uzimati. 


  Budite oprezni jer se i vi sami isto možete zaraziti glistama
  preko mačaka. Možete se zaraziti ukoliko dođete u kontakt sa
  zaraženim izmetom koji sadrži gliste. 


   
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i stil!​​
 Mačke kao ljubimci 

Mačke kao ljubimci

Gliste kod mačaka: kako ih prepoznati i ukloniti

<para>
 Pošto su selice, životni vijek rode provedu
 u selidbi.
</para>
<para>
 Bijela roda ima dug i crven kljun. Dugačak vrat, i tanke, dugačke
 crvene noge. Ženka i mužjak bijele rode ne razlikuju se
 obojenošću.
</para>
<para>
 Oboje imaju perje bijele boje, dok se na krilima nalazi duže i
 tamnije perje.Staništa bijelih roda su uz  vlažne šume,
 močvarna područja i poplavne livade.
</para>
<para>
 Rode u proljeće savijaju veliko gnijezdo, na krovovima kuća ili
 krošnjama stabala. Najčešće imaju pet jaja na kojima sjede oba
 roditelja i brinu o mladima.
</para>
<para>
 Bijele rode žive u srednjoj i istočnoj Europi, a strogo su
 zaštićene, isto kao i crne rode. U Hrvatskoj životni
 vijek rode provode u Panonskoj nizini i sjevernim
 kontinentalnim dijelovima Hrvatske, na području Mure i Drave na
 sjeveru, Une i Save na jugu, i Dunava na istoku.
</para>
<para>
 Gnijezdi se na područjima koja su okružena vlažnim staništima i
 obrađenim poljoprivrednim zemljištem.
</para>
<para>
 Najviše roda ima u Parku prirode Lonjsko polje, u selu Čigoć.
 Procjenjuje se dan u Hrvatskoj ima oko 1 300 parova roda.
</para>
<para>
 Kad rode postanu par ostaju zajedno cijeli život, a
 životni vijek rode je 35 godina.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Životni vijek roda - koliko žive ove selice? Postoje dvije vrste rode, crne i bijele.  O rodama se puno zna i često ih vidimo u gnijezdima, no koliki je životni vijek roda? 
  Pošto su selice, životni vijek rode provedu
  u selidbi.


  Bijela roda ima dug i crven kljun. Dugačak vrat, i tanke, dugačke
  crvene noge. Ženka i mužjak bijele rode ne razlikuju se
  obojenošću.


  Oboje imaju perje bijele boje, dok se na krilima nalazi duže i
  tamnije perje.Staništa bijelih roda su uz  vlažne šume,
  močvarna područja i poplavne livade.


  Rode u proljeće savijaju veliko gnijezdo, na krovovima kuća ili
  krošnjama stabala. Najčešće imaju pet jaja na kojima sjede oba
  roditelja i brinu o mladima.


  Bijele rode žive u srednjoj i istočnoj Europi, a strogo su
  zaštićene, isto kao i crne rode. U Hrvatskoj životni
  vijek rode provode u Panonskoj nizini i sjevernim
  kontinentalnim dijelovima Hrvatske, na području Mure i Drave na
  sjeveru, Une i Save na jugu, i Dunava na istoku.


  Gnijezdi se na područjima koja su okružena vlažnim staništima i
  obrađenim poljoprivrednim zemljištem.


  Najviše roda ima u Parku prirode Lonjsko polje, u selu Čigoć.
  Procjenjuje se dan u Hrvatskoj ima oko 1 300 parova roda.


  Kad rode postanu par ostaju zajedno cijeli život, a
  životni vijek rode je 35 godina.


   
      Čitaj, prati i komentiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
 Selice koje se obvezuju na cijeli život 

Selice koje se obvezuju na cijeli život

Životni vijek roda - koliko žive ove selice?

<para>
 Za guštere možemo reći da su najčešći gmazovi na svijetu. Sigurno
 ste se više puta zapitali, što jedu gušteri.
 Pokušat ćemo vam reći nešto više o njima te o njihovoj
 prehrani.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Hrane se kukcima, gujavicama, paucima, čak i ponekad malim
 gušterima.
</para>
<para>
 Predatori ove vrste su razne ptice (galebovi, grabežljivice),
 zmije i sisavci.
</para>
<para>
 Na našem području prisutno je nekoliko vrsta, a navesti ćemo tri
 vrste koje se javljaju na području Dalmacije. 
</para>
<para>
 Krška gušterica (Podarcis melisellensis) koja je
 jadranski endem, naseljava primorske predjele s mnogobrojnim
 otocima i prodire duboko u unutrašnjost kopna. Rasprostranjena
 je  na prostoru od Soče i Vipave do Drima, tj. naseljava
 Istru i južni dio Kranjske, Dalmaciju s mnogim otocima,
 Hercegovinu i južni dio Bosne, Crnu Goru i samo zapadni kraj
 Albanije oko Skadra. Naseljava različite tipove suhih staništa:
 rubove puteva, suhe travnjake s rijetkim grmovima. U velikom se
 broju nalazi po krševitim i kamenitim predjelima, pretežno u
 nižim područjima, ali se susreće i na preko tisuću metara nad
 morem. Izbjegava goli krš i zadržava se ponajviše po kamenitim
 mjestima s nešto vegetacije (grmlje, trava). Uglavnom se kreće po
 zemlji, ali ponekad se penje na niže zidove i veće stijene.
 Dostiže oko 18 cm duljine.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Primorska gušterica (Podarcis sicula) je
 raširena duž jadranske obale (Istra i Dalmacija) i po otocima.
 Još je rasprostranjena i u sjevernoj, istočnoj i južnoj Italiji,
 Siciliji i Korzici. Naseljava suha područja, najčešće se zadržava
 na kamenjaru i po zidovima oko ljudskih naselja, a možemo je naći
 i u vinogradima ili na pješčanim plažama. Prilično je velika,
 može dostići 25 cm duljine.
</para>
<para>
 Tu je i zidna gušterica (Podarcis muralis), ali nećemo duljiti i
 u ovom članku prvenstveno ćemo govoriti o tome što jedu
 gušteri.
</para>
<para>
 Sve navedene vrste su zaštićene, a postoji i Pravilnik o uvjetima
 držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u
 zatočeništvu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Također, postoji i Pravilnik o visini naknade štete prouzročene
 nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama koji
 možete pronaći na službenim stranicama NN.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je
 vrsta koja je ugrožena ili rijetka pa je tako i zaštita ove
 životinjice  određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta
 gmazova (Reptilia).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Većinom se hrani raznim beskralješnjacima, a
 točan udio pojedinih vrsta i skupina ovisan je o dostupnoj hrani
 na pojedinom lokalitetu. Zna se hraniti biljnim materijalom,
 posebno plodovima. Na malim otocima je zabilježen i kanibalizam -
 ponekad pojede mlade svoje vrste.
</para>
<para>
 Što se tiče anatomije guštera, na prednjem dijelu tijela guštera
 je plosnata šiljasta glava koja je širokim vratom odijeljena od
 trupa. Na glavi su velike oči s pokretljivim očnim kapcima. U
 ustima se nalaze zubi koje mogu mijenjati cijelog života. Tu je
 mnogo žlijezda te tanak, dugačak rašljasti jezik pomoću kojeg
 osjećaju miris.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Trup guštera završava dugačkim repom koji gušter u opasnosti može
 otkinuti i tako pobjeći od neprijatelja. To nazivamo
 samoosakaćivanje. Otkinuti dio repa može djelomično obnoviti.
 Zanimljivo je da je rep među mnogim vrstama guštera statusni
 simbol, pa tako gušter koji je regenerirao svoj rep pada u
 dominacijskoj hijerarhiji.
</para>
<para>
 Još jedan detalj koji je vrlo važan je kada pišemo o tome
 što jedu gušteri, a to je da gušteri u repu gomilaju
 masti, pa gubitak repa znači smanjenu zalihu energije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Gušterice koje su odbacile rep polažu manja jaja odnosno s manjom
 zalihom hranjivih tvari.neke vrste mogu nadoknaditi izgubljene
 hranjive tvari tako da pojedu rep koji su prethodno odbacili.
</para>
<para>
 Kreću se pomoću dva para kratkih nogu na kojima ima pet prstiju.
</para>
<para>
 Sezona parenja određena je temperaturom i periodom izmjene
 svijetla (dana i noći), te ako je omogućena pravilna klima i
 prehrana do parenja dolazi u proljeće. 
</para>
<para>
 Važno je znati što jedu gušteri jer, ženke
 zahtijevaju pojačanu prehranu a njezini zahtjevi za kalcijem i
 fosforom posebno rastu , pa se standardna doza vitamina i
 minerala udvostručuje.
</para>
<para>
 Gušteri se hrane isključivo insektima (kukci, pauci, gujavice,
 puževi i drugi člankonošci) i to je osnova prehrane i sve što je
 potrebno znati kada govorimo o tome što jedu gušteri.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>
 
</para>

Znate li što jedu gušteri? Imate guštera kao kućnog ljubimca, a znate li što jedu gušteri i kako ćete svom ljubimcu u potpunosti udovoljiti. U nastavku pročitajte što jedu gušteri i koje su njihove potrebe 
  Za guštere možemo reći da su najčešći gmazovi na svijetu. Sigurno
  ste se više puta zapitali, što jedu gušteri.
  Pokušat ćemo vam reći nešto više o njima te o njihovoj
  prehrani.
  Hrane se kukcima, gujavicama, paucima, čak i ponekad malim
  gušterima.


  Predatori ove vrste su razne ptice (galebovi, grabežljivice),
  zmije i sisavci.


  Na našem području prisutno je nekoliko vrsta, a navesti ćemo tri
  vrste koje se javljaju na području Dalmacije. 


   Krška gušterica (Podarcis melisellensis) koja je
  jadranski endem, naseljava primorske predjele s mnogobrojnim
  otocima i prodire duboko u unutrašnjost kopna. Rasprostranjena
  je  na prostoru od Soče i Vipave do Drima, tj. naseljava
  Istru i južni dio Kranjske, Dalmaciju s mnogim otocima,
  Hercegovinu i južni dio Bosne, Crnu Goru i samo zapadni kraj
  Albanije oko Skadra. Naseljava različite tipove suhih staništa:
  rubove puteva, suhe travnjake s rijetkim grmovima. U velikom se
  broju nalazi po krševitim i kamenitim predjelima, pretežno u
  nižim područjima, ali se susreće i na preko tisuću metara nad
  morem. Izbjegava goli krš i zadržava se ponajviše po kamenitim
  mjestima s nešto vegetacije (grmlje, trava). Uglavnom se kreće po
  zemlji, ali ponekad se penje na niže zidove i veće stijene.
  Dostiže oko 18 cm duljine.
   
   Primorska gušterica (Podarcis sicula) je
  raširena duž jadranske obale (Istra i Dalmacija) i po otocima.
  Još je rasprostranjena i u sjevernoj, istočnoj i južnoj Italiji,
  Siciliji i Korzici. Naseljava suha područja, najčešće se zadržava
  na kamenjaru i po zidovima oko ljudskih naselja, a možemo je naći
  i u vinogradima ili na pješčanim plažama. Prilično je velika,
  može dostići 25 cm duljine.


  Tu je i zidna gušterica (Podarcis muralis), ali nećemo duljiti i
  u ovom članku prvenstveno ćemo govoriti o tome što jedu
  gušteri.


  Sve navedene vrste su zaštićene, a postoji i Pravilnik o uvjetima
  držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u
  zatočeništvu.
  Također, postoji i Pravilnik o visini naknade štete prouzročene
  nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama koji
  možete pronaći na službenim stranicama NN.
  Pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je
  vrsta koja je ugrožena ili rijetka pa je tako i zaštita ove
  životinjice  određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta
  gmazova (Reptilia).
   Većinom se hrani raznim beskralješnjacima, a
  točan udio pojedinih vrsta i skupina ovisan je o dostupnoj hrani
  na pojedinom lokalitetu. Zna se hraniti biljnim materijalom,
  posebno plodovima. Na malim otocima je zabilježen i kanibalizam -
  ponekad pojede mlade svoje vrste.


  Što se tiče anatomije guštera, na prednjem dijelu tijela guštera
  je plosnata šiljasta glava koja je širokim vratom odijeljena od
  trupa. Na glavi su velike oči s pokretljivim očnim kapcima. U
  ustima se nalaze zubi koje mogu mijenjati cijelog života. Tu je
  mnogo žlijezda te tanak, dugačak rašljasti jezik pomoću kojeg
  osjećaju miris.
  Trup guštera završava dugačkim repom koji gušter u opasnosti može
  otkinuti i tako pobjeći od neprijatelja. To nazivamo
  samoosakaćivanje. Otkinuti dio repa može djelomično obnoviti.
  Zanimljivo je da je rep među mnogim vrstama guštera statusni
  simbol, pa tako gušter koji je regenerirao svoj rep pada u
  dominacijskoj hijerarhiji.


   Još jedan detalj koji je vrlo važan je kada pišemo o tome
  što jedu gušteri, a to je da gušteri u repu gomilaju
  masti, pa gubitak repa znači smanjenu zalihu energije.
  Gušterice koje su odbacile rep polažu manja jaja odnosno s manjom
  zalihom hranjivih tvari.neke vrste mogu nadoknaditi izgubljene
  hranjive tvari tako da pojedu rep koji su prethodno odbacili.


  Kreću se pomoću dva para kratkih nogu na kojima ima pet prstiju.


  Sezona parenja određena je temperaturom i periodom izmjene
  svijetla (dana i noći), te ako je omogućena pravilna klima i
  prehrana do parenja dolazi u proljeće. 


  Važno je znati što jedu gušteri jer, ženke
  zahtijevaju pojačanu prehranu a njezini zahtjevi za kalcijem i
  fosforom posebno rastu , pa se standardna doza vitamina i
  minerala udvostručuje.


  Gušteri se hrane isključivo insektima (kukci, pauci, gujavice,
  puževi i drugi člankonošci) i to je osnova prehrane i sve što je
  potrebno znati kada govorimo o tome što jedu gušteri.


   
      Čitaj, prati i
  komen
   
   
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!
   
 Kućni ljubimci 

Kućni ljubimci

Znate li što jedu gušteri?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako javlja <ulink url="https://edition.cnn.com/travel/article/thailand-bungee-jump-snap-intl-hnk/index.html">CNN</ulink>, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka.</para>

Muškarcu na bungee jumpingu puklo uže. 'Zatvorio sam oči u strahu, a onda sam se našao pod vodom' 39-godišnjak je pukom srećom preživio nesreću,a snimka događaja počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.Kako javlja CNN, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu."Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka. srećom preživio 

srećom preživio

Muškarcu na bungee jumpingu puklo uže. 'Zatvorio sam oči u strahu, a onda sam se našao pod vodom'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dva su psa uginula nakon incidenta koji se u srijedu ujutro dogodio u Svetom Petru u Šumi. Tamo je naime oko 8:30 sati žena (60) šetala svog psa na povodcu kada ga je napao pas iz obližnjeg dvorišta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pokušala ih je razdvojiti, ali ju je pas iz dvorišta ugrizao za ruku pa je pala na tlo. Tada je vlasnik psa iz dvorišta došao s čekićem i po glavi udario svog psa i usmrtio ga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od posljedica napada na mjestu događaja uginuo je i pas 60-godišnjakinje, a ona je lakše ozlijeđena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija će o događaju obavijestiti i nadležnu veterinarsku inspekciju. S druge strane protiv 46-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u redovnom postupku zbog usmrćivanja psa, a slijedi mu i novčana kazna zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno držanja životinje bez nadzora.</para>

Užas u Istri. Jedan pas napao drugog, ugrizao i ženu (60). Muškarac ga ubio udarcem čekića Policija će o događaju obavijestiti i nadležnu veterinarsku inspekciju. S druge strane protiv 46-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu Dva su psa uginula nakon incidenta koji se u srijedu ujutro dogodio u Svetom Petru u Šumi. Tamo je naime oko 8:30 sati žena (60) šetala svog psa na povodcu kada ga je napao pas iz obližnjeg dvorišta.Pokušala ih je razdvojiti, ali ju je pas iz dvorišta ugrizao za ruku pa je pala na tlo. Tada je vlasnik psa iz dvorišta došao s čekićem i po glavi udario svog psa i usmrtio ga.Od posljedica napada na mjestu događaja uginuo je i pas 60-godišnjakinje, a ona je lakše ozlijeđena.Policija će o događaju obavijestiti i nadležnu veterinarsku inspekciju. S druge strane protiv 46-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u redovnom postupku zbog usmrćivanja psa, a slijedi mu i novčana kazna zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno držanja životinje bez nadzora. SLUČAJ U RUKAMA POLICIJE 

SLUČAJ U RUKAMA POLICIJE

Užas u Istri. Jedan pas napao drugog, ugrizao i ženu (60). Muškarac ga ubio udarcem čekića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rukometni klub Barcelona na kraju sezone raskinut će ugovor s hrvatskim reprezentativcem Lukom Cindrićem, doznaje katalonski Sport.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uprava Barce već je obavijestila Cindrića da može početi tražiti novi klub.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Katalonci su odlučili raskinuti s Cindrićem zbog njegovih zbog brojnih ozljeda. Sport podsjeća na izjavu legendarnog španjolskog vratara, sada sportskog direktora, Davida Barrufeta koji je rekao da je Cindrić proveo više vremena na sobnom biciklu nego na terenu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cindrić Barcu tako napušta nakon nepune četiri godine. Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine.</para>

Kakav šok! Barcelona se iznenada odrekla Cindrića. Preskup im je i često je ozlijeđen Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine Rukometni klub Barcelona na kraju sezone raskinut će ugovor s hrvatskim reprezentativcem Lukom Cindrićem, doznaje katalonski Sport.Uprava Barce već je obavijestila Cindrića da može početi tražiti novi klub.Katalonci su odlučili raskinuti s Cindrićem zbog njegovih zbog brojnih ozljeda. Sport podsjeća na izjavu legendarnog španjolskog vratara, sada sportskog direktora, Davida Barrufeta koji je rekao da je Cindrić proveo više vremena na sobnom biciklu nego na terenu.Cindrić Barcu tako napušta nakon nepune četiri godine. Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine. PROBLEMI ZA KAUBOJA 

Životinje koje skupljaju hranu za zimu - znate li koje su

Najčitanije

Ribe Jadranskog mora - sve što o njima trebate znati

U koje vrste spada pišmolj riba?

Pas u stanu zakon: Koji zakoni vrijede kada je riječ o držanju pasa u stanu?

Još iz rubrike

Vrijeme okota: saznajte koliko mačka nosi mačiće

Znate li kako se ponašaju životinje u proljeće

Kakvo je disanje životinja i kako se razlikuje

Više s weba

Pročitajte još

Znate li što bubamare jedu?

Gliste kod mačaka: kako ih prepoznati i ukloniti

Životni vijek roda - koliko žive ove selice?

Znate li što jedu gušteri?

Pročitajte još

Znate li što bubamare jedu?

Gliste kod mačaka: kako ih prepoznati i ukloniti

Životni vijek roda - koliko žive ove selice?

Znate li što jedu gušteri?

Više s weba