Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Život Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu. 

Pročitajte sve što trebate znati za ispunjen život, sretne veze, odgoj djece i uživajte s nama u zdravom životu.

Život

<para>
 U trenutcima nježnosti kada bubamara sleti na naš dlan, osjećamo
 se sretni i sigurno nismo razmislili o tome što bubamare jedu.
 Stoga vam u nastavku donosimo nekoliko informacija upravo o tome
 što bubamare jedu.
</para>
<para>
 Ako ste se zapitali što bubamare jedu reći ćemo
 vam da se bubamare uglavnom hrane lisnim ušima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Lisne uši su mali nezaštićeni kukci koji uništavaju vrtno bilje i
 voćke, pa su stoga i bubamare koje se njima hrane dobar i
 poželjan susjed u našem vrtu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Neke bubamare jedu i grinje crvenog pauka.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ličinke bubamare, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu
 čak 20 do 30 lisnih ušiju. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Stoga su ih na istočnoj crnomorskoj obali Turske koristili za
 suzbijanje štetnika, posebno predatorsku vrstu Serangium
 parcesetosum.
</para>

Znate li što bubamare jedu? Malene bubamare toliko su slatke kada slete na naš dlan da im se ne možemo prestati diviti i sigurno se niste u tom trenutnu  zapitali što bubamare jedu 
  U trenutcima nježnosti kada bubamara sleti na naš dlan, osjećamo
  se sretni i sigurno nismo razmislili o tome što bubamare jedu.
  Stoga vam u nastavku donosimo nekoliko informacija upravo o tome
  što bubamare jedu.


   Ako ste se zapitali što bubamare jedu reći ćemo
  vam da se bubamare uglavnom hrane lisnim ušima. 
  Lisne uši su mali nezaštićeni kukci koji uništavaju vrtno bilje i
  voćke, pa su stoga i bubamare koje se njima hrane dobar i
  poželjan susjed u našem vrtu. 
   Neke bubamare jedu i grinje crvenog pauka.
   
  Ličinke bubamare, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu
  čak 20 do 30 lisnih ušiju. 
  Stoga su ih na istočnoj crnomorskoj obali Turske koristili za
  suzbijanje štetnika, posebno predatorsku vrstu Serangium
  parcesetosum.
 Kukci 

Znate li što bubamare jedu?

Japanska kokoš kao kućni ljubimac

Kakav je kao ljubimac mali lavlji pas?

Životinjski kutak

Kukci

Članak

Život i stil

Postroll

Preroll

Znate li što bubamare jedu? što bubamare jedu 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova.</para><hmn:article id="fcf6c1a6-be50-11ed-be64-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura.</para>

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija' Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti."Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo."22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova."Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba."Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka."Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca."HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti."HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada."HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju."Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura. kontrolori češljaju 

kontrolori češljaju

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.</para><para>Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji S epicentrom 3 kilometra južno od Aržana, malog mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru. JAVLJA SEIZMOLOŠKA 

JAVLJA SEIZMOLOŠKA

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neka istraživanja pokazuju i da - tko puši marihuanu prije 18. godine gubi na kvocijentu inteligencije. A koliko ste inteligentni možete izmjeriti ove subote, Mensa poziva na testiranje na Filozofskom fakultetu. Mensin predsjednik Đuro Lubura večerašnji je gost RTL Direkta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brojna istraživanja koje kaže da je korištenje droge češće među ljudima s visokim kvocijentom inteligencije. Hrvatska Mensa ima više od 1300 članova, mislite da među njima ima redovnih konzumenata droga?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne mogu niti potvrditi niti demantirati da naši članovi koriste droge. Ne znam."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliki je vaš IQ? Biste li rekli?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja ću nastaviti u šaljivom tonu. Mi u Mensi se ne hvalimo koliki je, znamo da je dovoljno velik. "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na vaše testiranje svatko se može prijaviti, čak i mlađi od 18, plaća se 30 eura, kako ono izgleda?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mogu se prijaviti od 14 godina, no mlađi od 18 moraju doći s roditeljima ili starateljima zato što moraju potpisati suglasnost. Testiranje je jednostavno, sjednete u klupicu. Psiholog vam kaže što trebate raditi, 20 minuta traje samo testiranje, no treba predvidjeti nekih 20 minuta dok dobijete upute, sjednete, dok sve to krene. Testovi su takvi da vam ne treba nikakvo znanje. Ono što je istina je da oni ljudi koji imaju veću inteligenciju su bolji u matematici, logici… Međutim, samo znanje matematike vam neće ništa pomoći jer nema alfanumeričkih znakova, samo su simboli i cijeli test je napravljen tako da na njega apsolutno ne utječe vaše obrazovanje "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto potičete da ljudi idu na testove inteligencije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je za svaku osobu dobro da zna. Inteligentni ljudi su skloni propitivati sebe, svoja razmišljanja i odluke i često se dovedu u situaciju da razmišljaju da je problem u njima. Oni misle na jedan način, a velika većina na drugi način. Može se dogoditi da izgube samopouzdanje. Najmlađi sin ima disleksiju, imao je problem sa samopouzdanjem jer je čitao lošije od drugih, međutim kada se testirao i shvatio da je dovoljno inteligentan da bude član hrvatske Mense to je dosta pozitivno utjecalo na njegovo samopouzdanje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliki IQ treba imati da se postane član Mense?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovisi po kojoj skali se mjeri, ili 131 i više IQ ili 148 i više. U svakom slučaju unutar gornjih dva posto"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliki je najviši IQ izmjeren nekom u Hrvatskoj?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dakle, svako malo netko izađe s nekom pričom da mu je najveći, ali ne postoji službena statistika, odnosno službeni podatak gdje bi bila baza svih izvršenih mjerenja inteligencije da možemo reći koliki je najveći izmjereni IQ u Hrvatskoj"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanimljivo je da su po IQ-u u vrhu sve azijske zemlje: Japan, Tajvan, Singapur, kako se to tumači?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka osoba kad se rodi ima određeni broj neurona u mozgu. Netko malo manje, netko malo više. To je ono što je prirodni potencijal. Međutim, između neurona se stvaraju sinapse, najveći broj sinapsi se razvije do pete godine, do sedme godine života djeteta 75 posto. U tim azijskim zemljama gdje je pismo slikovno, a simboli stalno u optjecaju - to očito pomaže u razvoju sinapsi, a razvoj sinapsi posljedično utječe na razvoj inteligencije. To je jedino objašnjenje koje su pronašli znanstvenici zbog čega su djeca iz azijskih zemalja puno bolja u rješavanju nekih zadataka nego iz drugih dijelova svijeta. "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali u top 10 je i Bjelorusija. Jako zanimljivo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Možda je to pod Lukašenkovom kontrolom bilo!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako u Hrvatskoj stojimo s hiperinteligentnih u odnosu na, recimo, zemlje regije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja znam da to uvijek zanima medije. Da kažem da smo pametniji od Srba ili Bosanaca, to bi bilo top, ali nažalost ne znam da postoje relevantna istraživanja. Sve što mogu reći je koliko koja od nacionalnih Mensi iz regije ima članova. To ne znači da su negdje inteligentniji ili manje inteligentni ljudi - to možda znači da nacionalne Mense bolje rade ili da nas mediji više vole pa nam date više prostora. Hrvatska Mensa je bila sedma u svijetu prošle godine u odnosu broja članova prema broju stanovnika. Od naših zemalja u okruženju na 11. mjestu je Crna Gora, na 14. Srbija, na 19. Slovenija i 22. Bosna i Hercegovina. Protumačite kako vam najviše odgovara, ali definitivno to ne znači da smo inteligentniji od njih. Tko god želi provjeriti koliki mu je kvocijent inteligencije neka se prijavi na stranici Mensa.hr, ima još nešto slobodnih mjesta. Iskoristite priliku"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da Mensa okuplja najinteligentnije ljude u Hrvatskoj - pita li vas se ikad za mišljenje u nekom području'</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pitate krivu osobu jer sam ja posebni savjetnik jednog ministra pa mene pita. Ali, nas kao instituciju ne pitaju. Imamo ministra Butkovića koji pita. Za njega znam"</para>

Zašto Azijci imaju najveći IQ, koliki je u susjedstvu, a koliki naš: 'Ne hvalimo se koliki je, znamo da je dovoljno velik' &apos;Inteligentni ljudi su skloni propitivati sebe, svoja razmišljanja i odluke i često se dovedu u situaciju da razmišljaju da je problem u njima. Oni misle na jedan način, a velika većina na drugi način. Može se dogoditi da izgube samopouzdanje&apos;, rekao je Lubura Neka istraživanja pokazuju i da - tko puši marihuanu prije 18. godine gubi na kvocijentu inteligencije. A koliko ste inteligentni možete izmjeriti ove subote, Mensa poziva na testiranje na Filozofskom fakultetu. Mensin predsjednik Đuro Lubura večerašnji je gost RTL Direkta.Brojna istraživanja koje kaže da je korištenje droge češće među ljudima s visokim kvocijentom inteligencije. Hrvatska Mensa ima više od 1300 članova, mislite da među njima ima redovnih konzumenata droga?"Ne mogu niti potvrditi niti demantirati da naši članovi koriste droge. Ne znam."Koliki je vaš IQ? Biste li rekli?"Ja ću nastaviti u šaljivom tonu. Mi u Mensi se ne hvalimo koliki je, znamo da je dovoljno velik. "Na vaše testiranje svatko se može prijaviti, čak i mlađi od 18, plaća se 30 eura, kako ono izgleda?"Mogu se prijaviti od 14 godina, no mlađi od 18 moraju doći s roditeljima ili starateljima zato što moraju potpisati suglasnost. Testiranje je jednostavno, sjednete u klupicu. Psiholog vam kaže što trebate raditi, 20 minuta traje samo testiranje, no treba predvidjeti nekih 20 minuta dok dobijete upute, sjednete, dok sve to krene. Testovi su takvi da vam ne treba nikakvo znanje. Ono što je istina je da oni ljudi koji imaju veću inteligenciju su bolji u matematici, logici… Međutim, samo znanje matematike vam neće ništa pomoći jer nema alfanumeričkih znakova, samo su simboli i cijeli test je napravljen tako da na njega apsolutno ne utječe vaše obrazovanje "Zašto potičete da ljudi idu na testove inteligencije?"Mislim da je za svaku osobu dobro da zna. Inteligentni ljudi su skloni propitivati sebe, svoja razmišljanja i odluke i često se dovedu u situaciju da razmišljaju da je problem u njima. Oni misle na jedan način, a velika većina na drugi način. Može se dogoditi da izgube samopouzdanje. Najmlađi sin ima disleksiju, imao je problem sa samopouzdanjem jer je čitao lošije od drugih, međutim kada se testirao i shvatio da je dovoljno inteligentan da bude član hrvatske Mense to je dosta pozitivno utjecalo na njegovo samopouzdanje"Koliki IQ treba imati da se postane član Mense?"Ovisi po kojoj skali se mjeri, ili 131 i više IQ ili 148 i više. U svakom slučaju unutar gornjih dva posto"Koliki je najviši IQ izmjeren nekom u Hrvatskoj?"Dakle, svako malo netko izađe s nekom pričom da mu je najveći, ali ne postoji službena statistika, odnosno službeni podatak gdje bi bila baza svih izvršenih mjerenja inteligencije da možemo reći koliki je najveći izmjereni IQ u Hrvatskoj"Zanimljivo je da su po IQ-u u vrhu sve azijske zemlje: Japan, Tajvan, Singapur, kako se to tumači?"Svaka osoba kad se rodi ima određeni broj neurona u mozgu. Netko malo manje, netko malo više. To je ono što je prirodni potencijal. Međutim, između neurona se stvaraju sinapse, najveći broj sinapsi se razvije do pete godine, do sedme godine života djeteta 75 posto. U tim azijskim zemljama gdje je pismo slikovno, a simboli stalno u optjecaju - to očito pomaže u razvoju sinapsi, a razvoj sinapsi posljedično utječe na razvoj inteligencije. To je jedino objašnjenje koje su pronašli znanstvenici zbog čega su djeca iz azijskih zemalja puno bolja u rješavanju nekih zadataka nego iz drugih dijelova svijeta. "Ali u top 10 je i Bjelorusija. Jako zanimljivo."Možda je to pod Lukašenkovom kontrolom bilo!Kako u Hrvatskoj stojimo s hiperinteligentnih u odnosu na, recimo, zemlje regije?"Ja znam da to uvijek zanima medije. Da kažem da smo pametniji od Srba ili Bosanaca, to bi bilo top, ali nažalost ne znam da postoje relevantna istraživanja. Sve što mogu reći je koliko koja od nacionalnih Mensi iz regije ima članova. To ne znači da su negdje inteligentniji ili manje inteligentni ljudi - to možda znači da nacionalne Mense bolje rade ili da nas mediji više vole pa nam date više prostora. Hrvatska Mensa je bila sedma u svijetu prošle godine u odnosu broja članova prema broju stanovnika. Od naših zemalja u okruženju na 11. mjestu je Crna Gora, na 14. Srbija, na 19. Slovenija i 22. Bosna i Hercegovina. Protumačite kako vam najviše odgovara, ali definitivno to ne znači da smo inteligentniji od njih. Tko god želi provjeriti koliki mu je kvocijent inteligencije neka se prijavi na stranici Mensa.hr, ima još nešto slobodnih mjesta. Iskoristite priliku"S obzirom na to da Mensa okuplja najinteligentnije ljude u Hrvatskoj - pita li vas se ikad za mišljenje u nekom području'"Pitate krivu osobu jer sam ja posebni savjetnik jednog ministra pa mene pita. Ali, nas kao instituciju ne pitaju. Imamo ministra Butkovića koji pita. Za njega znam" MENSA U DIREKTU 

MENSA U DIREKTU

Zašto Azijci imaju najveći IQ, koliki je u susjedstvu, a koliki naš: 'Ne hvalimo se koliki je, znamo da je dovoljno velik'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od garaže prije 14 godina - do modernih tvornica i najbržeg električnog automobila na svijetu. Da može ići 400 kilometara na sat svi znamo, ali kako Nevera dođe do toga - to smo provjerili u Rimčevoj tvornici na Jankomiru. Na ulasku su nas upozorili da ne diramo narančaste kablove, a obavezna je i zaštita na cipelama - koja vas uzemlji, da iz tvornice ne iziđete naelektrizirani. Dio posla je robotiziran, pa ovdje nema stričeka koji lemi i spaja žice - to rade moderni strojevi, u nekoliko sekundi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Slaganje žica kao što vidite radi se ručno. Imamo automatizirane procese, ali finalno je sve ručno. U jedan auto utrošimo 25 kilometara žice", govori koordinator Odjela ožičenja Boris Habulin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Živčani sustav Nevere mora biti sto posto ispravan, jer inače moraju raditi sve iznova. Nevera je jako osjetljiva - u nju se ne može ući, ne smijete je dotaknuti, ne smijete joj se ni previše približiti, možete samo gledati.</para><hmn:article id="e0968774-2a1e-11ed-89ba-9e9781c5332a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je Nevera u prvoj zoni. Ovo je ta zona nula, tu sve panele stavljamo na auto, da vidimo paše li sve i imamo li kakvih problema. Cilj je provjeriti sve luftove, potencijalne greške, jer jednom kad ode na lakiranje nije baš jednostavno", kazao je voditelj proizvodnje hiperautomobila Ivan Fumić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A ključ svega je baterija. Jedna puna vozi od Zagreba do Splita. A može napajati recimo manju hidroelektranu ili preko 20 kućanstava. Baterije su Rimca i proslavile, a radi se na novim, još boljim i modernijim. Tek će za dvije godine biti u prodaji, nema ih na cesti, ali jednu smo uspjeli vidjeti izbliza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna mala ćelija baterije trenutno može napajati recimo dva daljinska upravljača u kućanstvu, ali kada se spoji u jednu veliku bateriju napajat će jedan sportski auto. U Rimcu će takvih baterija proizvoditi godišnje 45 tisuća.</para><hmn:article id="56bafb2a-c353-11ec-8dba-6a7363df2ef2" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pet tjedana im treba da proizvedu samo jednu Neveru - koja bez dodatne opreme košta dva milijuna eura. Prodano ih je do sada 50, sve skupa će ih na cesti biti 150, a samo dva Hrvata je voze. Mate Rimac i jedan liječnik. Prije ceste, auto prolazi rigorozne provjere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon nulte zone sve ide u proizvodnu liniju. Ovdje ih je 5. Na trećoj se recimo stavlja baterija, na četvrtoj eksterijer, a onda slijedi kontrola kvalitete.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nju provodi Aleksandar sa svojim timom. Tipke, svjetla, softveri, kočnice - testira se sve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njihova odjeća je anti scratch. Veoma smo oprezni, koristimo rukavice. Unutra imamo testni tepih, sjedala sve. Testiramo auto prvo s mini washom. Onda aktiviramo sustav koji simulira snažnu monsunsku kišu, u trajanju 10 do 15 minuta. Da potvrdimo da nigdje nema curenja, znači Nevera mora preživjeti Neveru", kazao je voditelj tima za inspekciju kvalitete Aleksandar Pavlov.</para><hmn:article id="f0e492aa-b9f4-11ec-ab1a-0242ac12005e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada preživi sve nevere i bure ide na testnu vožnju s profesionalnim vozačem. Tek onda dobiva originalne gume i spremna je za posljednju inspekciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Auto parkiramo u ovaj svjetlosni tunel. Tu se provjerava interijer, eksterijer, gleda se ima li kakva ogrebotina - da se može to popraviti", govori Pavlov.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I to je to. Put od pet tjedana nastajanja superbrzog auta u četiri minute. Jedina je šteta što nam Mate nije dao da ga sami testiramo. Ali, to je valjda ostavio za idući put.</para>

Kako se rađa Nevera? Od prve žice do auta od dva milijuna eura: Direkt u tvornici Mate Rimca Da se u Zagrebu proizvodi najbrži električni auto na svijetu, to svi već znamo. Ali ono što dosad nismo znali je kako ta proizvodnja izgleda. Do jučer, kada nam je Mate Rimac otvorio vrata tvornice gdje se rađa Nevera. Od prve žice do auta od dva milijuna eura, u proizvodnji sudjeluje 470 radnika. Sve je čisto kao u operacijskoj dvorani, a kao u bolnici - i u tvornici se nosi posebna zaštitna odjeća. Neveru se ne smije dirati bez rukavica niti snimati izbliza. Jedan automobil ima 25 kilometara žica i dovoljno struje za 25 domova. A ako se pitate koliko hiperautomobila vozi Hrvatskom: odgovor je dva. Kako nevera preživljava nevere, i kako izgleda baterija koja je proslavila Matu Rimca: u reportaži naše ekipe Od garaže prije 14 godina - do modernih tvornica i najbržeg električnog automobila na svijetu. Da može ići 400 kilometara na sat svi znamo, ali kako Nevera dođe do toga - to smo provjerili u Rimčevoj tvornici na Jankomiru. Na ulasku su nas upozorili da ne diramo narančaste kablove, a obavezna je i zaštita na cipelama - koja vas uzemlji, da iz tvornice ne iziđete naelektrizirani. Dio posla je robotiziran, pa ovdje nema stričeka koji lemi i spaja žice - to rade moderni strojevi, u nekoliko sekundi."Slaganje žica kao što vidite radi se ručno. Imamo automatizirane procese, ali finalno je sve ručno. U jedan auto utrošimo 25 kilometara žice", govori koordinator Odjela ožičenja Boris Habulin.Živčani sustav Nevere mora biti sto posto ispravan, jer inače moraju raditi sve iznova. Nevera je jako osjetljiva - u nju se ne može ući, ne smijete je dotaknuti, ne smijete joj se ni previše približiti, možete samo gledati."Ovo je Nevera u prvoj zoni. Ovo je ta zona nula, tu sve panele stavljamo na auto, da vidimo paše li sve i imamo li kakvih problema. Cilj je provjeriti sve luftove, potencijalne greške, jer jednom kad ode na lakiranje nije baš jednostavno", kazao je voditelj proizvodnje hiperautomobila Ivan Fumić.A ključ svega je baterija. Jedna puna vozi od Zagreba do Splita. A može napajati recimo manju hidroelektranu ili preko 20 kućanstava. Baterije su Rimca i proslavile, a radi se na novim, još boljim i modernijim. Tek će za dvije godine biti u prodaji, nema ih na cesti, ali jednu smo uspjeli vidjeti izbliza.Jedna mala ćelija baterije trenutno može napajati recimo dva daljinska upravljača u kućanstvu, ali kada se spoji u jednu veliku bateriju napajat će jedan sportski auto. U Rimcu će takvih baterija proizvoditi godišnje 45 tisuća.Pet tjedana im treba da proizvedu samo jednu Neveru - koja bez dodatne opreme košta dva milijuna eura. Prodano ih je do sada 50, sve skupa će ih na cesti biti 150, a samo dva Hrvata je voze. Mate Rimac i jedan liječnik. Prije ceste, auto prolazi rigorozne provjere.Nakon nulte zone sve ide u proizvodnu liniju. Ovdje ih je 5. Na trećoj se recimo stavlja baterija, na četvrtoj eksterijer, a onda slijedi kontrola kvalitete.Nju provodi Aleksandar sa svojim timom. Tipke, svjetla, softveri, kočnice - testira se sve."Njihova odjeća je anti scratch. Veoma smo oprezni, koristimo rukavice. Unutra imamo testni tepih, sjedala sve. Testiramo auto prvo s mini washom. Onda aktiviramo sustav koji simulira snažnu monsunsku kišu, u trajanju 10 do 15 minuta. Da potvrdimo da nigdje nema curenja, znači Nevera mora preživjeti Neveru", kazao je voditelj tima za inspekciju kvalitete Aleksandar Pavlov.Kada preživi sve nevere i bure ide na testnu vožnju s profesionalnim vozačem. Tek onda dobiva originalne gume i spremna je za posljednju inspekciju."Auto parkiramo u ovaj svjetlosni tunel. Tu se provjerava interijer, eksterijer, gleda se ima li kakva ogrebotina - da se može to popraviti", govori Pavlov.I to je to. Put od pet tjedana nastajanja superbrzog auta u četiri minute. Jedina je šteta što nam Mate nije dao da ga sami testiramo. Ali, to je valjda ostavio za idući put. Reportaža s Jankomira 

Reportaža s Jankomira

Kako se rađa Nevera? Od prve žice do auta od dva milijuna eura: Direkt u tvornici Mate Rimca

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ponekad je jednostavnije naručiti drogu, nego ručak iz restorana. Dostavlja se posebnim kanalima. Na kućna vrata stiže za manje od pola sata. Svaki peti stanovnik Zagreba probao je kokain, a najviše petkom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Danas kada dođeš u neki klub, u neki kafić – posebno vikendom, red je ogroman na WC-u. Nitko ide raditi nuždu, nego si idu povući crtu. Čak nisi više IN ako nešto ne uzimaš", kaže Mario Plazibat, bivši ovisnik i terapeut u Zajednici Susret.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije 10 – 15 godina bilo je uobičajeno da se za vikend zabavi uz čašicu alkohola, danas je sasvim normalno da se zabavi uz lajnu stimulansa – ili kokaina ili speeda. Ovisnik više nije neki ispijeni mršavi muškarac ili žena s ubodnim ranama na rukama i nogama, to je danas jedan ugledni gospodin, visokoobrazovan koji nosi odijelo i kravatu", govori Ivan Ćelić, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji pokazatelj potrošnje je kanalizacija, čiju analizu Europska agencije za droge radi svake godine. Najviše se koristi u Belgiji, Španjolskoj i Portugalu. Hrvatska u odnosu na lani ipak - stoji bolje.</para><hmn:article id="f45fe7ae-c3e9-11ed-af46-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što se tiče marihuane, kokaina i speeda – tu padamo. Na velike brojke to izgleda dobro, ali broj zahtjeva onih koji su ovisni o marihuani je sve veći i veći", govori Ćelić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najviše "trave" puši se u Švicarskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj se očito troši manje, lani smo bili treći u Europi, sada smo 16.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je zabrinjavajuće. Za razliku od toga kanabis i marihuana imaju kontinuirani trend uporabe kroz čitav tjedan, što ukazuje da ljudi koji konzumiraju marihuanu jako teško mogu funkcionirati svakodnevno", govori Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem je i dostupnost. Procjene su da se samo u Zagrebu na dan popuši najmanje 80 tisuća jointova, jer za razliku od svega ostalog, drogu nije dotaknula inflacija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ecstasy je nekad 1995. bio 100 kuna, danas je 20 kuna. Gram kokaina nekad je bio oko 500 kuna, danas je isto oko 500 kuna, marihuana je prije bila 50 kuna, danas je 100", govori Mario Plazibat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Procjena je da na svaku pošiljku koju policija zaplijeni – njih još deset prođe ispod radara.</para>

Svaki peti stanovnik Zagreba probao je kokain: 'Ovisnici više nisu ispijeni muškarci i žene, već gospoda u odijelima' Najbolji pokazatelj potrošnje je kanalizacija, čiju analizu Europska agencije za droge radi svake godine. Najviše se koristi u Belgiji, Španjolskoj i Portugalu. Hrvatska u odnosu na lani ipak - stoji bolje. Najviše &apos;trave&apos; puši se u Švicarskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj se očito troši manje, lani smo bili treći u Europi, sada smo 16 Ponekad je jednostavnije naručiti drogu, nego ručak iz restorana. Dostavlja se posebnim kanalima. Na kućna vrata stiže za manje od pola sata. Svaki peti stanovnik Zagreba probao je kokain, a najviše petkom."Danas kada dođeš u neki klub, u neki kafić – posebno vikendom, red je ogroman na WC-u. Nitko ide raditi nuždu, nego si idu povući crtu. Čak nisi više IN ako nešto ne uzimaš", kaže Mario Plazibat, bivši ovisnik i terapeut u Zajednici Susret."Prije 10 – 15 godina bilo je uobičajeno da se za vikend zabavi uz čašicu alkohola, danas je sasvim normalno da se zabavi uz lajnu stimulansa – ili kokaina ili speeda. Ovisnik više nije neki ispijeni mršavi muškarac ili žena s ubodnim ranama na rukama i nogama, to je danas jedan ugledni gospodin, visokoobrazovan koji nosi odijelo i kravatu", govori Ivan Ćelić, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče.Najbolji pokazatelj potrošnje je kanalizacija, čiju analizu Europska agencije za droge radi svake godine. Najviše se koristi u Belgiji, Španjolskoj i Portugalu. Hrvatska u odnosu na lani ipak - stoji bolje."Što se tiče marihuane, kokaina i speeda – tu padamo. Na velike brojke to izgleda dobro, ali broj zahtjeva onih koji su ovisni o marihuani je sve veći i veći", govori Ćelić.Najviše "trave" puši se u Švicarskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj se očito troši manje, lani smo bili treći u Europi, sada smo 16."To je zabrinjavajuće. Za razliku od toga kanabis i marihuana imaju kontinuirani trend uporabe kroz čitav tjedan, što ukazuje da ljudi koji konzumiraju marihuanu jako teško mogu funkcionirati svakodnevno", govori Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.Problem je i dostupnost. Procjene su da se samo u Zagrebu na dan popuši najmanje 80 tisuća jointova, jer za razliku od svega ostalog, drogu nije dotaknula inflacija."Ecstasy je nekad 1995. bio 100 kuna, danas je 20 kuna. Gram kokaina nekad je bio oko 500 kuna, danas je isto oko 500 kuna, marihuana je prije bila 50 kuna, danas je 100", govori Mario Plazibat.Procjena je da na svaku pošiljku koju policija zaplijeni – njih još deset prođe ispod radara. NAJČEŠĆE PETKOM 

NAJČEŠĆE PETKOM

Svaki peti stanovnik Zagreba probao je kokain: 'Ovisnici više nisu ispijeni muškarci i žene, već gospoda u odijelima'

<para>
 Jadranski bračić endemska je vrta smeđe alge, a
 možemo ju pronaći u sjevernim djelovima Jadranskog mora. Raste na
 mjestima jakih strujanja, na stjenama uz morku obalu u području
 plime i oseke.
</para>
<para>
 Jadranski bračić bojom varira između
 maslinastosmeđe i tamnosmeđe , može narasti do 15 centimetara i
 jedan je od biondikatora čistog mora. 
</para>
<para>
 Kad pronađete naselja jadranskog bračića, znajte
 da se radi o području na kojem je more čisto i bistro.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj,
 prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
 i stil!​​</ulink>
 
</para>

Jadranski bračić - zaštićena alga Jadranskog mora Upoznajte jadranski bračić, zaštićenu algu Jadranskog mora koja je najvjerniji pokazatelj čistoće mora. 
   Jadranski bračić endemska je vrta smeđe alge, a
  možemo ju pronaći u sjevernim djelovima Jadranskog mora. Raste na
  mjestima jakih strujanja, na stjenama uz morku obalu u području
  plime i oseke.


   Jadranski bračić bojom varira između
  maslinastosmeđe i tamnosmeđe , može narasti do 15 centimetara i
  jedan je od biondikatora čistog mora. 


  Kad pronađete naselja jadranskog bračića, znajte
  da se radi o području na kojem je more čisto i bistro.


   
      Čitaj,
  prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život
  i stil!​​
   
 SMEĐA ALGA 

SMEĐA ALGA

Jadranski bračić - zaštićena alga Jadranskog mora

<para>
 Bilo da imate muškog ili ženskog psa morate znati koliko
 psi nose mlade, a razlog je taj što će se i muški i
 ženski pas znatno drugačije ponašati za to vrijeme, a vi ste ti
 koji ćete također morati promijeniti neke svoje navike koje ste
 imali prema svojim ljubimcima.
</para>
<para>
 Ženke pasa, isto kao i ljudske trudnice, su drugačije za vrijeme
 trudnoće i vi ćete se s time jednostavno morati nositi. Prvo što
 ćete morati napraviti je to da budete sigurni da je vaša ženka
 trudna. 
</para>
<para>
 Pravovremeno otkriti da li je kujica ostala skotna je vrlo važno
 da biste mogli da se pripremite na vrijeme i poduzmete određene
 mjere za kuju a i za štence.
</para>
<para>
 Graviditet se može ustanoviti već sa 21. danom, dok sa 28
 dana to možete ustanoviti sa sto postotnom sigurnošću, ali
 pregled moraju i mogu da izvrše samo stručne osobe.
</para>
<para>
 U početku pregled se radi samo palpacijom a nakon 56. dana
 rendgenom.
</para>
<para>
 Ponekad se može dogoditi da ljudi misle da je njihova ljubimica
 trudna i da su sretni zbog toga. Ali, nerijetko se zna desiti i
 da ženka ima neku bolest koja se nije uspjela izliječiti nego se
 povećala i postala rizična. Zato morate sto posto biti sigurni u
 graviditet.
</para>
<para>
 Nakon provjere graviditeta, saznat ćete koliko psi nose
 mlade i kada možete očekivati nove prinove u vašoj
 obitelji koja će postati znatno veća nego prije.
</para>
<para>
 Ženke u prosijeku nose mlade 62 dana. Ako je pas veći i naporno
 trči i trenira za vrijeme trudnoće, rodit će vjerojatno i koji
 dan ranije.
</para>
<para>
 Problem je i u tome što možda ne znate kada je ostala trudna pa
 tako i ne znate točno kada će roditi. Oko 25og dana trudnoće ćuti
 ćete otkucaje srca. Nije baš zgodno svaki dan slušati ali kada
 prvi puta čujete da se kucanje srca ponavlja znači da je prošlo
 25 dana. Nakon 40 dana veterinar će ultrazvukom vidjeti koliko
 mladih možete očekivati. Tako ćete si moći isplanirati rođenje i
 nećete biti nespremni.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5c945076-8e71-11ec-abbd-0242ac12001b" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Kada znate sve vezano za pitanje koliko psi nose
 mlade, morate znati i kako se morate ponašati i kako
 ćete otkriti sve što vam je potrebno. Morate zapamtiti da će se
 vaše ponašanje barem ta dva mjeseca morati prilagoditi potrebi
 vaše ljubimice.
</para>
<para>
 Postoje naravno i stvari koje ste vi obavezni raditi tako da se
 vaš pas ne osjeća loše.
</para>
<para>
 Morate svog psa puštati da što više vremena provodi sa svojom
 ženkom.
</para>
<para>
 Morate ih pustiti da skupa spavaju kako bi se i ženka smirila.
 Vrlo je važno da je kujica dobro nahranjena jer hana koju ćete
 joj davati bit će ključna u razvoju mladih štenaca.
</para>
<para>
 Još jedna važna stvar je da isplanirate što ćete sa štencima kada
 se rode. Posebno ako ih ne mislite zadržati, dogovorite
 posvajanje prije nego što se rode kako bi ih njihovi novi
 vlasnici mogli odmah prihvatiti. 
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i
 komen</ulink>
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
 Život i
 stil!</ulink>​
 ​​
</para>

Znate li koliko psi nose mlade? ​Ako imate psa za kućnog ljubimca, neophodno je da znate koliko psi nose mlade. Vrlo je važno pravovremeno otkriti graviditet da biste se mogli  pripremiti na vrijeme 
  Bilo da imate muškog ili ženskog psa morate znati koliko
  psi nose mlade, a razlog je taj što će se i muški i
  ženski pas znatno drugačije ponašati za to vrijeme, a vi ste ti
  koji ćete također morati promijeniti neke svoje navike koje ste
  imali prema svojim ljubimcima.


  Ženke pasa, isto kao i ljudske trudnice, su drugačije za vrijeme
  trudnoće i vi ćete se s time jednostavno morati nositi. Prvo što
  ćete morati napraviti je to da budete sigurni da je vaša ženka
  trudna. 


  Pravovremeno otkriti da li je kujica ostala skotna je vrlo važno
  da biste mogli da se pripremite na vrijeme i poduzmete određene
  mjere za kuju a i za štence.


  Graviditet se može ustanoviti već sa 21. danom, dok sa 28
  dana to možete ustanoviti sa sto postotnom sigurnošću, ali
  pregled moraju i mogu da izvrše samo stručne osobe.


  U početku pregled se radi samo palpacijom a nakon 56. dana
  rendgenom.


  Ponekad se može dogoditi da ljudi misle da je njihova ljubimica
  trudna i da su sretni zbog toga. Ali, nerijetko se zna desiti i
  da ženka ima neku bolest koja se nije uspjela izliječiti nego se
  povećala i postala rizična. Zato morate sto posto biti sigurni u
  graviditet.


  Nakon provjere graviditeta, saznat ćete koliko psi nose
  mlade i kada možete očekivati nove prinove u vašoj
  obitelji koja će postati znatno veća nego prije.


  Ženke u prosijeku nose mlade 62 dana. Ako je pas veći i naporno
  trči i trenira za vrijeme trudnoće, rodit će vjerojatno i koji
  dan ranije.


  Problem je i u tome što možda ne znate kada je ostala trudna pa
  tako i ne znate točno kada će roditi. Oko 25og dana trudnoće ćuti
  ćete otkucaje srca. Nije baš zgodno svaki dan slušati ali kada
  prvi puta čujete da se kucanje srca ponavlja znači da je prošlo
  25 dana. Nakon 40 dana veterinar će ultrazvukom vidjeti koliko
  mladih možete očekivati. Tako ćete si moći isplanirati rođenje i
  nećete biti nespremni.


   


  Kada znate sve vezano za pitanje koliko psi nose
  mlade, morate znati i kako se morate ponašati i kako
  ćete otkriti sve što vam je potrebno. Morate zapamtiti da će se
  vaše ponašanje barem ta dva mjeseca morati prilagoditi potrebi
  vaše ljubimice.


  Postoje naravno i stvari koje ste vi obavezni raditi tako da se
  vaš pas ne osjeća loše.


  Morate svog psa puštati da što više vremena provodi sa svojom
  ženkom.


  Morate ih pustiti da skupa spavaju kako bi se i ženka smirila.
  Vrlo je važno da je kujica dobro nahranjena jer hana koju ćete
  joj davati bit će ključna u razvoju mladih štenaca.


  Još jedna važna stvar je da isplanirate što ćete sa štencima kada
  se rode. Posebno ako ih ne mislite zadržati, dogovorite
  posvajanje prije nego što se rode kako bi ih njihovi novi
  vlasnici mogli odmah prihvatiti. 


   
      Čitaj, prati i
  komen
      tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici
  Život i
  stil!​
   ​​
 Odgoj kućnih ljubimaca 

Odgoj kućnih ljubimaca

Znate li koliko psi nose mlade?

<para>
 Morske su biljke prilagođene životu u vodi. One
 stvaraju kisik, a uništavaju amonijak i mnoge druge štetne tvari
 koje ribe ispuštaju. U nastavku saznajte koje su neke
 najpoznatije biljke u Jadranskom moru.
</para>
<para>
 Alga caulerpa
</para>
<para>
 Alge roda Caulerpa građene su od  stabalca debljine 2-3 mm i
 dužine do 2 metra, za podlogu pričvršćenih sitnim korjenjem dok
 se iz stabla prema svjetlu razvijaju listići. Nazivaju je
 "algom ubojicom" jer je vrlo agresivna i
 uništava ostalu vegetaciju.
</para>
<para>
 Jadranski klobučić
</para>
<para>
 U biljke u Jadranskom moru spada i
 klobučić, alga koja nalikuje na gljivu ili kišobran. Na
 tankoj nožici nalazi se klobuk s vidljivo izraženim radijalnim
 rebrima. Bijele je ili zelenkaste boje. U visinu naraste do 10
 cm, dok je promjer klobuka do 12 mm. Nalazimo ga u Sredozemnom i
 Jadranskom moru. Svaki klobučić je zapravo jedna stanica koja ima
 više jezgri.
</para>
<para>
 Crvena alga
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Žive pričvršćene za kamenitu podlogu, ali i za školjke te
 se kalemi na drugim algama. Često su osjetljive na promjenu
 temperature vode. Obično su sitnije i nježnije od zelenih ili
 smeđih algi. Ne podnose valove zbog slabog korijenja pa se
 najbolje razvijaju u dubokim i mirnim vodama. 
</para>
<para>
 Ovo su bile neke najpoznatije biljke u Jadranskom
 moru.
</para>

Koje su najpoznatije biljke u Jadranskom moru? Biljke u Jadranskom moru proizvode kisik, a uništavaju štetne tvari. Saznajte koje su neke od najpoznatijih 
  Morske su biljke prilagođene životu u vodi. One
  stvaraju kisik, a uništavaju amonijak i mnoge druge štetne tvari
  koje ribe ispuštaju. U nastavku saznajte koje su neke
  najpoznatije biljke u Jadranskom moru.


   Alga caulerpa


  Alge roda Caulerpa građene su od  stabalca debljine 2-3 mm i
  dužine do 2 metra, za podlogu pričvršćenih sitnim korjenjem dok
  se iz stabla prema svjetlu razvijaju listići. Nazivaju je
  "algom ubojicom" jer je vrlo agresivna i
  uništava ostalu vegetaciju.


   Jadranski klobučić


  U biljke u Jadranskom moru spada i
  klobučić, alga koja nalikuje na gljivu ili kišobran. Na
  tankoj nožici nalazi se klobuk s vidljivo izraženim radijalnim
  rebrima. Bijele je ili zelenkaste boje. U visinu naraste do 10
  cm, dok je promjer klobuka do 12 mm. Nalazimo ga u Sredozemnom i
  Jadranskom moru. Svaki klobučić je zapravo jedna stanica koja ima
  više jezgri.


   Crvena alga
   
   
  Žive pričvršćene za kamenitu podlogu, ali i za školjke te
  se kalemi na drugim algama. Često su osjetljive na promjenu
  temperature vode. Obično su sitnije i nježnije od zelenih ili
  smeđih algi. Ne podnose valove zbog slabog korijenja pa se
  najbolje razvijaju u dubokim i mirnim vodama. 


  Ovo su bile neke najpoznatije biljke u Jadranskom
  moru.
 proizvođači kisika 

proizvođači kisika

Koje su najpoznatije biljke u Jadranskom moru?

<para>
 Žuna ptice spadaju u porodicu djetlića.
 Naseljavaju Europu i zapadne dijelove Azije, a razlikujemo zelenu
 žuna pticu i crnu žuna pticu.
</para>
<para>
 Zelena žuna ptica je zelenkaste boje sa crvenim
 tjemenom i često ju se viđa na tlu, gdje se hrani mravima. Za ovu
 pticu je karakteristično veoma prodorno oglašavanje. Zelena
 žuna ptica je dugačka 30-36 centimetara sa
 rasponom krila 45-51 centimetar. Kod oba spola gornji dio tijela
 je zelen, a donji žućkasto zelen, sa žutom trticom.
</para>
<para>
 Zelena žuna ptica živi pretežno u Europi te je
 manjim dijelom zastupljena i u zapadnoj Aziji. Naseljava otvorene
 prostore i ivice šuma gdje je prisutno staro drveće.
</para>
<para>
 Crna žuna ptica je za razliku od zelene žune
 veća, sa dužinom od 45-47 centimetara i rasponom krila od 64-78
 centimetara. Crna žuna ptica u potpunosti je
 crna, osim vrha glave koji je crven.
</para>
<para>
 Kljun crne žune dugačak je nešto više od 6 centimetara. Nalazimo
 ju u većem dijelu Europe, te u Kini, Koreji i sjevernim
 dijelovima Japana.
</para>
<para>
 Crna žuna ptica ima dva načina glasanja. Jedno
 čine dva puta ponovljena tri kreštava sloga, a drugi način je jak
 kreštav zov sličan vrisku.
</para>
<para>
 Žuna ptica signalizira da se u šumi nešto
 događa, a njezin zov ponekad mami ostale ptice da promotre što se
 događa.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
 na našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Žuna ptica - europska ptica koja upozorava na opasnost Žuna ptica poznata je po svojem glasanju kojim upozorava ostale ptice na opasnost koja im prijeti 
   Žuna ptice spadaju u porodicu djetlića.
  Naseljavaju Europu i zapadne dijelove Azije, a razlikujemo zelenu
  žuna pticu i crnu žuna pticu.


  Zelena žuna ptica je zelenkaste boje sa crvenim
  tjemenom i često ju se viđa na tlu, gdje se hrani mravima. Za ovu
  pticu je karakteristično veoma prodorno oglašavanje. Zelena
  žuna ptica je dugačka 30-36 centimetara sa
  rasponom krila 45-51 centimetar. Kod oba spola gornji dio tijela
  je zelen, a donji žućkasto zelen, sa žutom trticom.


  Zelena žuna ptica živi pretežno u Europi te je
  manjim dijelom zastupljena i u zapadnoj Aziji. Naseljava otvorene
  prostore i ivice šuma gdje je prisutno staro drveće.


  Crna žuna ptica je za razliku od zelene žune
  veća, sa dužinom od 45-47 centimetara i rasponom krila od 64-78
  centimetara. Crna žuna ptica u potpunosti je
  crna, osim vrha glave koji je crven.


  Kljun crne žune dugačak je nešto više od 6 centimetara. Nalazimo
  ju u većem dijelu Europe, te u Kini, Koreji i sjevernim
  dijelovima Japana.


  Crna žuna ptica ima dva načina glasanja. Jedno
  čine dva puta ponovljena tri kreštava sloga, a drugi način je jak
  kreštav zov sličan vrisku.


   Žuna ptica signalizira da se u šumi nešto
  događa, a njezin zov ponekad mami ostale ptice da promotre što se
  događa.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i
  na našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 ptice 

ptice

Žuna ptica - europska ptica koja upozorava na opasnost

<para>
 Vrane su inteligentne i bučne ptice koje su u Euroaziji
 zastupljene sa 6 podvrsta, od kojih crna vrana i siva vrana žive
 u Europi.
</para>
<para>
 Životni vijek vrana koja pripada podvrsti crnih
 vrana provodi najčešće u Istočnoj i Zapadnoj Europi.
</para>
<para>
 Crna vrana spada u vrste koje slijede sijede ljudi, suzdržane su
 i oprezne. Nastanjuju sve vrste otvorenijeg zemljišta, no često
 ih se može vidjeti u poljima, vrtovima i gradovima.
</para>
<para>
 Crna vrana duga je 46 centimetara, a raspon krila joj je oko 85
 centimetara.
</para>
<para>
 Siva vrana životni vijek provodi u Istočnoj
 Europi i na sjeverozapadu Škotske. Ova podvrsta nastanjuje i
 Hrvatsku. Siva vrana gnijezdi se u pojedinačnim parovima.
</para>
<para>
 Naučena je na čovjeka i oprezna. Često napada mladunce drugih
 ptica kao što su pilići, prepelice ili mladi fazani, a i nanosi
 štetu poljoprivrednim kulturama.
</para>
<para>
 Sive vrane od listopada do travnja sa sjeveroistoka Europe se na
 istočnu obalu Britanije.Ženka vrane polaže 4-6 jaja i na njima
 leži do 20 dana. 
</para>
<para>
 Vrane su  monogamne ptice i par ostaje zajedno do kraja
 života, a životni vijek vrane je 13
 godina.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj
 naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
 stil!</ulink>​
</para>

Životni vijek vrane - koliko žive vrane? Vrane mnogi smatraju zloslutnim pticama i plaše ih se, a katkad i napadaju ljude. Što sve trebamo znati o životu vrana i koliki je životni vijek vrana? 
  Vrane su inteligentne i bučne ptice koje su u Euroaziji
  zastupljene sa 6 podvrsta, od kojih crna vrana i siva vrana žive
  u Europi.


   Životni vijek vrana koja pripada podvrsti crnih
  vrana provodi najčešće u Istočnoj i Zapadnoj Europi.


  Crna vrana spada u vrste koje slijede sijede ljudi, suzdržane su
  i oprezne. Nastanjuju sve vrste otvorenijeg zemljišta, no često
  ih se može vidjeti u poljima, vrtovima i gradovima.


  Crna vrana duga je 46 centimetara, a raspon krila joj je oko 85
  centimetara.


  Siva vrana životni vijek provodi u Istočnoj
  Europi i na sjeverozapadu Škotske. Ova podvrsta nastanjuje i
  Hrvatsku. Siva vrana gnijezdi se u pojedinačnim parovima.


  Naučena je na čovjeka i oprezna. Često napada mladunce drugih
  ptica kao što su pilići, prepelice ili mladi fazani, a i nanosi
  štetu poljoprivrednim kulturama.


  Sive vrane od listopada do travnja sa sjeveroistoka Europe se na
  istočnu obalu Britanije.Ženka vrane polaže 4-6 jaja i na njima
  leži do 20 dana. 


  Vrane su  monogamne ptice i par ostaje zajedno do kraja
  života, a životni vijek vrane je 13
  godina.


   
      Čitaj, prati i komentiraj
  naše priče i na našoj Facebook stranici Život i
  stil!​
 Crne ptice 

Crne ptice

Životni vijek vrane - koliko žive vrane?

<para>
 ​Od davnina, patke se cijene kao izvor ne samo mesa, već i perja
 i dlake, ali i jaja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 A znate li koliko patka leži na jajima?
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sve vrste peradi razmnožavaju se jajima. Iz jajeta se razvija
 zametak ako su oplođena.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://zivotistil.rtl.hr/zivotinjski-svijet/3454623/domaca-bijela-patka-uzgoj-i-porijeklo-domace-bijele-patke/">
 Domaća bijela patka</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Sve vrste peradi razmnožavaju se jajima. Iz jajeta se razvija
 zametak ako su oplođena.
</para>
<para>
 Polaganje jaja kod domaćih pataka, počinje u starosnoj dobi od
 180-270 dana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Proizvodnja jaja patke obično je između 60-120 komada
 godišnje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jaje patke je težine 70-60, a patke jaja nose 3-5 mjeseci, nakon
 čega slijedi i odgovor na pitanje koliko patka leži na
 jajima.
</para>
<para>
 Inkubacija može biti odgođena do 35 dana. Ovisno o tome koliko
 patka leži na jajima potrebno joj je i stvoriti uvjete za mirno i
 nesmetano ležanje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Preporučuje se da to radi u osami, na mirnom i tihom mjestu. Sve
 to da bi mirno sjedile na jajima i da ne bi nametnike prenijele
 na jaja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pilići počinju dolaziti krajem ožujka - početkom travnja, kada
 patka leži na jajima. Kod mladih pataka prinos je u prosjeku od
 85 do 100 posto.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Inkubacija pačjih jaja traje 28 - 29 dana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  A znate li koliko mošusna patka sjedi na
 jajima? Mošusna patka sjedi na jajima 33 - 35 dana.
</para>

Znate li koliko patka leži na jajima? Ako ste se zapitali koliko patka leži na jajima, u ovom članku možete pročitati nekoliko informacija o patkama i saznati više tome koliko patka leži na jajima 
  ​Od davnina, patke se cijene kao izvor ne samo mesa, već i perja
  i dlake, ali i jaja.
   A znate li koliko patka leži na jajima?
   
  Sve vrste peradi razmnožavaju se jajima. Iz jajeta se razvija
  zametak ako su oplođena.


   
      
         
            
    Domaća bijela patka
         
      
   


  Sve vrste peradi razmnožavaju se jajima. Iz jajeta se razvija
  zametak ako su oplođena.


  Polaganje jaja kod domaćih pataka, počinje u starosnoj dobi od
  180-270 dana.
  Proizvodnja jaja patke obično je između 60-120 komada
  godišnje.
  Jaje patke je težine 70-60, a patke jaja nose 3-5 mjeseci, nakon
  čega slijedi i odgovor na pitanje koliko patka leži na
  jajima.


  Inkubacija može biti odgođena do 35 dana. Ovisno o tome koliko
  patka leži na jajima potrebno joj je i stvoriti uvjete za mirno i
  nesmetano ležanje.
  Preporučuje se da to radi u osami, na mirnom i tihom mjestu. Sve
  to da bi mirno sjedile na jajima i da ne bi nametnike prenijele
  na jaja.
  Pilići počinju dolaziti krajem ožujka - početkom travnja, kada
  patka leži na jajima. Kod mladih pataka prinos je u prosjeku od
  85 do 100 posto.
  Inkubacija pačjih jaja traje 28 - 29 dana.
    A znate li koliko mošusna patka sjedi na
  jajima? Mošusna patka sjedi na jajima 33 - 35 dana.
 Peradarstvo 

Peradarstvo

Znate li koliko patka leži na jajima?

<para>
 Crni njemački ovčar pasmina je njemačkog ovčara koju na našim
 prostorima ipak susrećemo nešto rjeđe. Donosimo vam sve što biste
 trebali znati o ovom posebnom psu.
</para>
<para>
 Njemački ovčar domaća je pasmina koja je u prošlosti odgajana
 isključivo kao pas za čuvanje stoke, ponajprije ovaca. Danas ga
 sve češće možemo pronaći kao kućnog ljubimca i čovjekovog
 najboljeg prijatelja. Osim klasičnog njemačkog ovčara, poznajemo
 još jednu vrstu ove pasmine, a to je crni njemački ovčar. Ova
 pasmina ističe se po crnoj, glatkoj dlaci koju je potrebno
 redovito njegovati i četkati.
</para>
<para>
 Crni njemački ovčar nije zahtjevan, dobro se slaže s ljudima i
 ostalim kućnim ljubimcima. Odličan je kao pas čuvar, ali po samoj
 prirodi nije agresivan. Potrebna mu je pravilna dresura i
 socijalizacija zbog čega se ne preporučuje ljudima koji nemaju
 iskustva sa psima.
</para>
<para>
 Pasmina njemačkog ovčara vrlo je pouzdana, odana i poznata kao
 jedna od najinteligentnijih. Ovčar može izvršavati sve zadatke
 koji su mu zadani, voli učiti te je vrlo poslušan.
</para>
<para>
 
 <ulink url="https://www.facebook.com/zivotistilhr/">Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
 našoj Facebook stranici Život i stil!</ulink>
 
</para>

Crni njemački ovčar: osobine i karakteristike pasmine Crni njemački ovčar od običnog se njemačkog ovčara razlikuje isključivo po boji dlake, dok su njihove osobine i poseban karakter gotovo isti 
  Crni njemački ovčar pasmina je njemačkog ovčara koju na našim
  prostorima ipak susrećemo nešto rjeđe. Donosimo vam sve što biste
  trebali znati o ovom posebnom psu.


  Njemački ovčar domaća je pasmina koja je u prošlosti odgajana
  isključivo kao pas za čuvanje stoke, ponajprije ovaca. Danas ga
  sve češće možemo pronaći kao kućnog ljubimca i čovjekovog
  najboljeg prijatelja. Osim klasičnog njemačkog ovčara, poznajemo
  još jednu vrstu ove pasmine, a to je crni njemački ovčar. Ova
  pasmina ističe se po crnoj, glatkoj dlaci koju je potrebno
  redovito njegovati i četkati.


  Crni njemački ovčar nije zahtjevan, dobro se slaže s ljudima i
  ostalim kućnim ljubimcima. Odličan je kao pas čuvar, ali po samoj
  prirodi nije agresivan. Potrebna mu je pravilna dresura i
  socijalizacija zbog čega se ne preporučuje ljudima koji nemaju
  iskustva sa psima.


  Pasmina njemačkog ovčara vrlo je pouzdana, odana i poznata kao
  jedna od najinteligentnijih. Ovčar može izvršavati sve zadatke
  koji su mu zadani, voli učiti te je vrlo poslušan.


   
      Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na
  našoj Facebook stranici Život i stil!
   
 OVČAR KAO KUĆNI LJUBIMAC 

OVČAR KAO KUĆNI LJUBIMAC

Crni njemački ovčar: osobine i karakteristike pasmine

<para>
 ​Navikavanje na povodac i učenje psa da on nije taj koji vuče u
 šetnji, su osnovne stvari koje pas mora svladati i naučiti.
</para>
<para>
 Morate znati kako je naučiti psa na povodac dug i
 mukotrpan posao.
</para>
<para>
 Vrlo je važno naučiti psa da obraća pažnju na vas. Šetnja koristi
 vašemu ljubimcu. To je vrijeme kada se trebate osloboditi stresa
 i uživati zato učinite tu šetnju zabavnom.
</para>
<para>
 Za pravilno učenje važan je pravilan izbor povoca koji ovisi o
 veličini i vrsti samoga psa.
</para>
<para>
 Pitate li se kako naučiti psa na povodac dodati ćemo još
 neke osnove koje morate znati.
</para>
<para>
 Povodac je osnovno sredstvo komunikacije između vlasnika i psa,
 veza koju pas osjeća i koja mu daje sigurnost prilikom svakog
 kretanja u nepoznatom okruženju.
</para>
<para>
 Početi s učenjem psa na povodac treba dok je još štene. Tu naviku
 moraju steći dok su još mali a navikavanje mora ići postepeno,
 korak po korak.
</para>
<para>
 Za svaki trening pripremite nagrade i sve radite u kratkim
 vremenskim razmacima
</para>
<para>
 Trenirajte zajedno oko 5 minuta, onda se igrajte s njim i uvijek
 ga pohvalite.
</para>
<para>
 Kada psa želite naučiti nečemu novom, onda to radite u okruženju
 koje je njemu poznato i gdje mu ništa neće ometati pažnju.
</para>
<para>
 Kada ste proučili sve detalje o tome kako naučiti
 psa na povodac, možete započeti s učenjemu stanu
 ili u vašem vrtu. Tek kasnije polagano krenite s vježbama i uz
 prisustvo drugih.
</para>
<para>
 Psu na kratko stavite ogrlicu oko vrata te ga odmah nagradite i
 skinite ogrlicu. Ponovite ovo nekoliko puta tijekom dana i neka
 pas uvijek dobije svoju nagradu tek kada mu je ogrlica oko vrata.
</para>
<para>
 Psi su vrlo pametne životinje i brzo će naučiti da nagrada dolazi
 kada mu je ogrlica oko vrata.
</para>
<para>
 Uskoro možete polako produžavati vrijeme držanja ogrlice a onda
 će vaš pas početi pomalo da je ignorira.
</para>
<para>
 Kada se pas navikne na ogrlicu, ponovite sve isto , samo sa
 zakačenim povocem. Neka nagrade uvijek budu uz vas.
</para>
<para>
 U šetnji, umjesto da potežete psa i držite ga na kratkoj uzici,
 malo je otpustite.
</para>
<para>
 Ignorirajte grizenje ili igranje s povodcem, a nagradite psa kada
 dobro hoda. 
</para>
<para>
 
 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
 stranici Život i
 stil!​ 
</para>

Pitate se kako naučiti psa na povodac? Kada je štene je stiglo u vaš dom, dali ste mu ime i naučili ga osnove. Zatim krećete u šetnju a da biste u njoj uživali važno je da znate kako naučiti psa na povodac 
  ​Navikavanje na povodac i učenje psa da on nije taj koji vuče u
  šetnji, su osnovne stvari koje pas mora svladati i naučiti.


   Morate znati kako je naučiti psa na povodac dug i
  mukotrpan posao.


  Vrlo je važno naučiti psa da obraća pažnju na vas. Šetnja koristi
  vašemu ljubimcu. To je vrijeme kada se trebate osloboditi stresa
  i uživati zato učinite tu šetnju zabavnom.


  Za pravilno učenje važan je pravilan izbor povoca koji ovisi o
  veličini i vrsti samoga psa.


   Pitate li se kako naučiti psa na povodac dodati ćemo još
  neke osnove koje morate znati.


  Povodac je osnovno sredstvo komunikacije između vlasnika i psa,
  veza koju pas osjeća i koja mu daje sigurnost prilikom svakog
  kretanja u nepoznatom okruženju.


  Početi s učenjem psa na povodac treba dok je još štene. Tu naviku
  moraju steći dok su još mali a navikavanje mora ići postepeno,
  korak po korak.


  Za svaki trening pripremite nagrade i sve radite u kratkim
  vremenskim razmacima


  Trenirajte zajedno oko 5 minuta, onda se igrajte s njim i uvijek
  ga pohvalite.


  Kada psa želite naučiti nečemu novom, onda to radite u okruženju
  koje je njemu poznato i gdje mu ništa neće ometati pažnju.


  Kada ste proučili sve detalje o tome kako naučiti
  psa na povodac, možete započeti s učenjemu stanu
  ili u vašem vrtu. Tek kasnije polagano krenite s vježbama i uz
  prisustvo drugih.


  Psu na kratko stavite ogrlicu oko vrata te ga odmah nagradite i
  skinite ogrlicu. Ponovite ovo nekoliko puta tijekom dana i neka
  pas uvijek dobije svoju nagradu tek kada mu je ogrlica oko vrata.


  Psi su vrlo pametne životinje i brzo će naučiti da nagrada dolazi
  kada mu je ogrlica oko vrata.


  Uskoro možete polako produžavati vrijeme držanja ogrlice a onda
  će vaš pas početi pomalo da je ignorira.


  Kada se pas navikne na ogrlicu, ponovite sve isto , samo sa
  zakačenim povocem. Neka nagrade uvijek budu uz vas.


  U šetnji, umjesto da potežete psa i držite ga na kratkoj uzici,
  malo je otpustite.


  Ignorirajte grizenje ili igranje s povodcem, a nagradite psa kada
  dobro hoda. 


   
  Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook
  stranici Život i
  stil!​ 
 Dresura pasa 

Dresura pasa

Pitate se kako naučiti psa na povodac?

<para>
 Sigurno znate za biblijsku priču u kojoj Isus nahrani pet tisuća
 ljudi s pet štruca kruha i dvije ribe.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Upravo ta riba je riba tilapija. 
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na ribogojilištu Aquafinca svakoga se dana odvija suvremeno čudo
 gdje se deseci tisuća mesnatih, još živih riba tilapija izvlače
 se iz rodnih spremnika, a zatim ih se u hladnoj klaonici reže na
 filete, te se otpremaju do zrakoplova koji ih odnose u Sjedinjene
 Američke Države.
</para>
<para>
 Riba tilapija je skupni naziv za približno 100
 vrsta afr. slatkovodnih riba iz por. Cichlidae, roda
 grgečki (Perciformes). 
</para>
<para>
 Riba tilapija je izvor bjelančevina te da sadrži
 određenu količinu omega3 masnih kiselina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Uzgajaju se za hranu u akvakulturi širom svijeta. Nerijetko se
 unose u određena područja npr. zbog uklanjanja viška vodenoga
 bilja ili uništavanja ličinki komaraca.
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zivotinjski-svijet/3564107/sto-znate-o-ribi-zvanoj-mozambicka-tilapija/">
 Mozambička tilapija
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Zanimljivo je i to da je riba tilapija, poznata i kao
 'vodena piletina', a najčešće je uzgajana riba u Kini i
 ujedno jedna od najgorih i najnezdravijih riba na koju se može
 naići.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Riba tilapija u Kini se uzgaja u malim bazenima otpadnih
 voda, stoga je i otporna, pa je selektivnim uzgojem
 dobivena današnja industrijsku vrstu: velika, mesnata riba malene
 glave i sićušnog repa, s unutarnjim organima koji omogućuju brzu
 apsorpciju hrane.
</para>
<para>
 Iz Kine se takva riba tilapija, izvozi je smrznutu, u paketima s
 ugljičnim monoksidom kako bi se očuvala boja a riba doimala
 svježom kad se otopi radi maloprodaje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U našim krajevima se riba tilapija navodno pojavljuje u
 Savi ali nismo nigdje našli potvrdu za to.
</para>

Riba tilapija - riba s mračnom pričom Kakva je to riba tilapija? Da li ste čuli za ribu s mračnom pričom, to je riba tilapija o kojoj više pišemo u nastavku 
  Sigurno znate za biblijsku priču u kojoj Isus nahrani pet tisuća
  ljudi s pet štruca kruha i dvije ribe.
   Upravo ta riba je riba tilapija. 
   
  Na ribogojilištu Aquafinca svakoga se dana odvija suvremeno čudo
  gdje se deseci tisuća mesnatih, još živih riba tilapija izvlače
  se iz rodnih spremnika, a zatim ih se u hladnoj klaonici reže na
  filete, te se otpremaju do zrakoplova koji ih odnose u Sjedinjene
  Američke Države.


   Riba tilapija je skupni naziv za približno 100
  vrsta afr. slatkovodnih riba iz por. Cichlidae, roda
  grgečki (Perciformes). 


   Riba tilapija je izvor bjelančevina te da sadrži
  određenu količinu omega3 masnih kiselina.
  Uzgajaju se za hranu u akvakulturi širom svijeta. Nerijetko se
  unose u određena područja npr. zbog uklanjanja viška vodenoga
  bilja ili uništavanja ličinki komaraca.


   
      
         
            Mozambička tilapija
         
      
   


  Zanimljivo je i to da je riba tilapija, poznata i kao
  'vodena piletina', a najčešće je uzgajana riba u Kini i
  ujedno jedna od najgorih i najnezdravijih riba na koju se može
  naići.
   Riba tilapija u Kini se uzgaja u malim bazenima otpadnih
  voda, stoga je i otporna, pa je selektivnim uzgojem
  dobivena današnja industrijsku vrstu: velika, mesnata riba malene
  glave i sićušnog repa, s unutarnjim organima koji omogućuju brzu
  apsorpciju hrane.


  Iz Kine se takva riba tilapija, izvozi je smrznutu, u paketima s
  ugljičnim monoksidom kako bi se očuvala boja a riba doimala
  svježom kad se otopi radi maloprodaje.
   U našim krajevima se riba tilapija navodno pojavljuje u
  Savi ali nismo nigdje našli potvrdu za to.
 Ribe 

Ribe

Riba tilapija - riba s mračnom pričom

<para>
 Pišmolj riba spada u razred bakalara
 (Gadiformes).
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pišmolj riba se može naći u Jadranu gdje je relativno i brojan,
 no pišmolj riba više vole hladnije i duboke oceane tako da su oni
 gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih zemalja. 
</para>
<para>
 Pučinska i Velika ugotica (Merlangius merlangus) ili
 Pišmolj riba za koju se sumnja da bi mogla živjeti na
 dubinama južnog Jadrana sličnog su izgleda kao i mol (oslić)
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/zivotistil/zivotinjski-svijet/3652425/u-koje-vrste-riba-spada-srebrni-losos/">
 Srebrni losos
 </ulink>
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Donedavno su svi bili svrstani u istu obitelj (Gadidae) ali su
 nedavna istraživanja pokazala da se vrste podosta
 razlikuju...<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Razredi riba viša su stepenica od obitelji u klasifikacijskom
 stablu. Razred bakalara (Gadiformes) u Jadranu je relativno
 brojan, no ove ribe više vole hladnije i duboke oceane tako da su
 oni gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih
 zemalja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Donedavno je i pišmolj riba bila svrstana u istu obitelj
 (Gadidae) ali su nedavna istraživanja pokazala da se
 vrste podosta razlikuju. 
</para>
<para>
 Pišmolj je pak tradicionalna riba koja se lovi
 parangalima, udicom i naročito koćama. Ugotice žive na dnu po
 danu, a noću se izdižu s dna tražeći hranu sve do površine. Hrane
 se usnulim ribama ili pučinskim rakovima na koje naiđu. Boja im
 je olovnosmeđa s gornje strane dok je odozdo bijelosrebrnasta.
 Zanimljivo je da pišmolja u sjevernom Jadranu smatraju
 najobičnijom ribom, dok je u ostalim dijelovima Jadrana i u
 Mediteranu izrazito rijetka jer je to riba sjevernih mora
 Atlantika. 
</para>

U koje vrste spada pišmolj riba? Koje vrste riba poznajete i znate li u koje se vrste riba se ubraja pišmolj riba? Više o vrsti pišmolj riba za vas izdvajamo u nastavku 
   Pišmolj riba spada u razred bakalara
  (Gadiformes).
   
  Pišmolj riba se može naći u Jadranu gdje je relativno i brojan,
  no pišmolj riba više vole hladnije i duboke oceane tako da su oni
  gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih zemalja. 


  Pučinska i Velika ugotica (Merlangius merlangus) ili
  Pišmolj riba za koju se sumnja da bi mogla živjeti na
  dubinama južnog Jadrana sličnog su izgleda kao i mol (oslić)


   
      
         
            Srebrni losos
         
      
   


  Donedavno su svi bili svrstani u istu obitelj (Gadidae) ali su
  nedavna istraživanja pokazala da se vrste podosta
  razlikuju...
  Razredi riba viša su stepenica od obitelji u klasifikacijskom
  stablu. Razred bakalara (Gadiformes) u Jadranu je relativno
  brojan, no ove ribe više vole hladnije i duboke oceane tako da su
  oni gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih
  zemalja. 
   Donedavno je i pišmolj riba bila svrstana u istu obitelj
  (Gadidae) ali su nedavna istraživanja pokazala da se
  vrste podosta razlikuju. 


   Pišmolj je pak tradicionalna riba koja se lovi
  parangalima, udicom i naročito koćama. Ugotice žive na dnu po
  danu, a noću se izdižu s dna tražeći hranu sve do površine. Hrane
  se usnulim ribama ili pučinskim rakovima na koje naiđu. Boja im
  je olovnosmeđa s gornje strane dok je odozdo bijelosrebrnasta.
  Zanimljivo je da pišmolja u sjevernom Jadranu smatraju
  najobičnijom ribom, dok je u ostalim dijelovima Jadrana i u
  Mediteranu izrazito rijetka jer je to riba sjevernih mora
  Atlantika. 
 Ribe 

U koje vrste spada pišmolj riba?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše <ulink url="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/svi-misle-da-je-rentanje-stana-u-zagrebu-odlican-biznis-izracunali-smo-koliko-se-tako-doista-moze-zaraditi-foto-20230324">tportal.hr.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.</para><hmn:article id="8ec84894-c981-11ed-bc50-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto.</para>

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova Prosječna cijena prodanog kvadrata novog stana u Hrvatskoj lani je iznosila 2190 eura, što je 20 posto više nego godinu prije, a u Zagrebu 2579 što je 32,4 posto više nego godinu prije. Bez obzira na astronomske cijene, lani je u Hrvatskoj prodano 3910 novih stanova, od čega gotovo polovica otpada na Zagreb, a 193 su POS-ova stana, koji su također osjetno skuplji nego godinu prije Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše tportal.hr.Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto. Slabo ulaganje? 

Slabo ulaganje?

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluči li Zapad odustati od dosadašnje rusofobne politike i odluči li se za ravnopravnu suradnju s Rusijom, to bi im najviše koristilo", rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova za časopis Razvedčik (obavještajni časnik), prenosi <ulink url="https://tass.com/politics/1593863">TASS</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali, mi smo realisti i znamo da je takav scenarij malo vjerojatan u bliskoj budućnosti", dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, Lavrov je rekao da bi stjecanje povjerenja Rusije "imaju svoju cijenu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sada Washington i Bruxelles moraju naporno raditi kako bi to zaslužili", naglasio je.</para>

Lavrov: 'Zapadu bi koristilo da odustanu od rusofobne politike. Ali, mi smo realisti...' Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavorov poručio je da isključuje scenarij po kojem bi Zapad uskoro mogao &apos;napustiti svoju politiku rusofobije&apos;, ali i da stjecanje povjerenja Rusije ima svoju cijenu "Odluči li Zapad odustati od dosadašnje rusofobne politike i odluči li se za ravnopravnu suradnju s Rusijom, to bi im najviše koristilo", rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova za časopis Razvedčik (obavještajni časnik), prenosi TASS."Ali, mi smo realisti i znamo da je takav scenarij malo vjerojatan u bliskoj budućnosti", dodao je.Osim toga, Lavrov je rekao da bi stjecanje povjerenja Rusije "imaju svoju cijenu"."Sada Washington i Bruxelles moraju naporno raditi kako bi to zaslužili", naglasio je. 'malo vjerojatno' 

Znate li što bubamare jedu?

Najčitanije

Jadranski bračić - zaštićena alga Jadranskog mora

Znate li koliko psi nose mlade?

Koje su najpoznatije biljke u Jadranskom moru?

Još iz rubrike

Žuna ptica - europska ptica koja upozorava na opasnost

Životni vijek vrane - koliko žive vrane?

Znate li koliko patka leži na jajima?

Više s weba

Pročitajte još

Crni njemački ovčar: osobine i karakteristike pasmine

Pitate se kako naučiti psa na povodac?

Riba tilapija - riba s mračnom pričom

U koje vrste spada pišmolj riba?

Pročitajte još

Crni njemački ovčar: osobine i karakteristike pasmine

Pitate se kako naučiti psa na povodac?

Riba tilapija - riba s mračnom pričom

U koje vrste spada pišmolj riba?

Više s weba